Hrana i prijevoz čine polovicu prosječnog ugljičnog otiska Francuza. Istraživači kažu da je to uglavnom zbog povećane potrošnje onoga što radni dokument naziva ‘rodno stereotipnim’ proizvodima: automobili i crveno meso.
Muškarci u Francuskoj imaju 26 posto veći ugljični otisak od žena, prema novom istraživanju koje istražuje kako spol utječe na individualni utjecaj na klimu.
Studija provedena na 15.000 ljudi u Francuskoj također je otkrila da bi razlika u emisijama između spolova mogla biti velika kao i razlika između pojedinaca s nižim i višim prihodima.
Kako rodne norme oblikuju individualne ugljične otiske?
Istraživanje, koje još nije recenzirano, dolazi iz Grantham Research Institute on Climate Change and Environment na London School of Economics (LSE) i Centra za istraživanje ekonomije i statistike (CREST).
Otkrilo se da struktura kućanstva također igra ključnu ulogu u oblikovanju ovog jaza ugljičnog otiska. Ljudi u paru imaju tendenciju da se slažu oko hrane, što znači da samohrane žene često imaju prehranu s manje ugljičnog intenziteta. Spolne razlike u prometnom otisku bile su posebno velike kada su u zajednicu uvedena djeca.
Istraživači kažu da to pokazuje da s kim ljudi žive – i kako su njihove uloge podijeljene – mogu oblikovati njihov utjecaj na klimu, piše Euronews Green.
‘Naši rezultati sugeriraju da tradicionalne rodne norme, posebno one koje povezuju muževnost s konzumacijom crvenog mesa i korištenjem automobila, igraju značajnu ulogu u oblikovanju individualnog ugljičnog otiska’, kaže Ondine Berland, suradnica za ekonomiju okoliša na LSE-u.
‘To ukazuje na potencijal za informacijske politike koje dovode u pitanje takve norme, na primjer, preoblikovanjem biljnih alternativa kao kompatibilnih sa snagom i performansama.’
Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se razumjelo zašto muškarci imaju veći ugljični otisak.
Istodobno, kaže Marion Leroutier, docentica na CREST-ENSAE Paris, kulturni trendovi koji promiču sirovo meso ili prehranu ‘samo od mesa’ riskiraju jačanje tih normi i povećanje ponašanja s visokim udjelom ugljika. Ove trendove često prati negativna retorika o biljnoj prehrani.
‘Zanimljivo je da ne nalazimo rodnu razliku u ugljičnom otisku aviona, prijevoznog sredstva koje se smatra rodno neutralnijim od automobila’, dodaje.
‘To sugerira da se razlika objašnjava rodnim razlikama u preferencijama koje prethode klimatskim problemima.’
Više kalorija
Kontroliranje čimbenika koji mogu utjecati na rezultate studija o razlikama među spolovima može biti teško. Kada je ova studija prilagođena socioekonomskim čimbenicima poput prihoda i obrazovanja, razlika između ugljičnog otiska muškaraca i žena u Francuskoj pala je na 18 posto.
Muškarci doista trebaju jesti više kalorija, ali konzumiraju nesrazmjerno više hrane od žena. Također, općenito, imaju veće prihode, što prethodna istraživanja pokazuju da općenito znači veće emisije.
Jedna studija iz 2021. iz Švedske otkrila je da ono što muškarci troše uzrokuje 16 posto više emisija od onoga što žene troše, unatoč tome što je iznos novca vrlo sličan.
Potrebna su i daljnja istraživanja, objašnjava tim, kako bi se razumjelo mogu li te razlike u ugljičnom otisku biti posljedica veće zabrinutosti žena zbog klimatskih promjena i njihove veće vjerojatnosti usvajanja klimatski prihvatljivih ponašanja u svakodnevnom životu.
I.Ba., Foto: Andriy Popov / Panthermedia / Profimedia