zbog klimatskih promjena

Sjeverna Amerika i Europa mogle bi postati žarišta zanemarene tropske bolesti

18.06.2026 u 05:30

Bionic
Reading

Ljeto je sezona komaraca, na što smo već svi naviknuli. No, klimatske promjene mogle bi pretvoriti Europu i Sjevernu Ameriku u žarišta zanemarene tropske bolesti upravo zahvaljujući tim malim letećim dosadama

Komarci se u Hrvatskoj pojavljuju u kasno proljeće, tijekom ljeta i dok god je toplo ujesen. Ali utjecaj klimatskih promjena na vremenske prilike, produljio je sezonu komaraca i na rano proljeće, ali i ranu zimu. Istraživanje koje su objavili kineski znanstvenici u časopisu Frontiers in Cellular and Infection Microbiology, upozorava da bi do 2100. godine situacija mogla biti još ozbiljnija.

Naime, s produljenjem sezone komaraca i sve toplijom klimom, središnja Europa, Sjeverna Amerika i istočna Azija, mogla bi se pretvoriti u nova žarišta zanemarene tropske bolesti Chikungunya koja se prenosi na ljude putem komaraca zaraženih virusom Chikungunya.

Trenutačno je nešto više od 21 posto globalnog kopnenog područja (većinom u tropima i suptropima) pogodno za komarce Aedes koji prenose ovaj virus. Ali kineski su znanstvenici izračunali da će se zbog klimatskih promjena virus i njegovi komarci prenositelji preseliti u nova, trenutačno umjerena područja i tamo izazvati nova žarišta bolesti.

Chikungunya ('izobličiti se' na jeziku Kimakonde, nazvana po karakterističnoj boli u zglobovima) klasificirana je kao jedna od zanemarenih tropskih bolesti, a simptomi uključuju visoku temperaturu, bolove u mišićima i leđima, glavobolju, umor, mučninu i osip na koži. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti procijenio je da je do sada u 2026. godini diljem svijeta bilo otprilike 33 000 simptomatskih slučajeva ove bolesti, pretežno u Južnoj Americi.

I to nije sve. Znanstvenici su otkrili kako je do sad ovu bolest uglavnom prenosio komarac žute groznice Aedes aegypti koji boravi u tropima. Ali kad su proučavali epidemiju koja je harala 2005.-2006. u dijelovima Indije, otkrili su mutaciju u genu virusa koja ga je učinila kompatibilnim s drugim komarcem - azijskim tigrastim komarcem Aedes albopictus.

'Naši rezultati pokazali su da klimatske promjene utječu na Chikungunyu uglavnom promjenom mjesta gdje komarci mogu živjeti. U našoj studiji, azijski tigrasti komarac bio je posebno važan, jer je s pomoću njega objašnjeno više od 70 posto predviđene distribucije virusa', sažeo je dr. Yang Wu iz Centra za carinsku tehnologiju u Guangzhouu, ujedno i dopisni autor.

Dodao je kako ovaj komarac bolje podnosi hladnije predjele, a zagrijavanje mu može pomoći da se naseli na mjestima koja su prije bila - prehladna.

Točno širenje bolesti ovisilo je o odabranom klimatskom scenariju, ali sjeverno-središnja Europa, sjeveroistočna Sjeverna Amerika i istočna Azija dosljedno su se pokazale kao buduća žarišta. Autori stoga savjetuju da te regije do 2040. godine uvedu sustave za praćenje komaraca i odgovarajuće mjere javnog zdravstva.

'Ovi koraci su posebno važni u umjerenim regijama gdje bolest nije bila rutinski problem javnog zdravstva. Javnost ne treba paničariti, ali zdravstveni sustavi trebaju se rano pripremiti', upozorili su autori.