HRVATSKI FILM ZA DJECU

Vratio se kao duh, hoće li nas očarati?

15.07.2011 u 12:01

Bionic
Reading

Tri dugometražna igrana filma za djecu snimljena u Hrvatskoj od osamostaljenja u naslovu imaju riječ duh što zgodno imputira status tog, čini se, povratničkog žanra hrvatske kinematografije budući da će čak dva biti premijerno prikazana u Puli.

Filmovi 'Duh babe Ilonke' Tomislava Žaje i 'Koko i duhovi' Daniela Kušana dva su od deset naslova glavne sekcije Nacionalnog programa ovogodišnjeg Festivala igranog filma u Puli. Te dvije premijere označit će prijelomnu godinu u nekoj budućoj povijesti hrvatskog (dječjeg) filma, naprosto zato što su to, uz film Branka Ištvančića iz 2006. 'Duh u močvari' i filmsku adaptaciju serije 'Ne daj se, Floki' Zorana Tadića, jedini dugometražni igrani filmovi za djecu snimljeni u hrvatskoj produkciji zadnja dva desetljeća.

Obojici režisera ovo su debitantski cjelovečernji igrani filmovi. Konkurirat će za Zlatnu Arenu, a što je još važnije, morat će se izboriti za simpatije publike – onih najmlađih odraslih na hollywoodskim uspješnicama, te starijih koji pamte klasike domaćeg dječjeg filma poput 'Vuka samotnjaka' Obrada Gluščevića, 'Vlaka u snijegu' Mate Relje ili 'Družbe Pere Kvržice' Vladimira Tadeja.

Kušanov 'Koko' ima i dodatni zadatak ispuniti očekivanja brojnih čitatelja romana njegova oca Ivana Kušana koji je bio koscenarist na filmu. Riječ je o jednom od ponajboljih dječjih pisaca u Hrvatskoj, a dan danas njegovi romani omiljena su školska lektira. Kušan mlađi pojasnio je kako je u film upisao svoje djetinjstvo i vrijeme osamdesetih, po uzoru na oca koji je isto učinio u romanu.

Suprotna i za domaće prilike neuobičajena je priča o nastanku scenarija za Žajin film. Scenaristica Irena Krčelić nadopisala je scenarij, pretvorila ga u prozu, a ubrzo nakon premijere izaći će joj roman 'Duh babe Ilonke' jer je za film iskorišten tek djelić njene priče.

Žajin i Kušanov film osim što predstavljaju povratak žanra dječjeg filma u hrvatsku kinematografiju, imaju potencijala da animiraju publiku na čitanje knjiga po kojima su nastali ili koje su iz njih proizašle. Možda će potaknuti ostale filmaše da se uhvate nekog domaćeg neekraniziranog klasika poput Ivane Brlić Mažuranić. Možda će i producenti odvažnije pristupati dječjem filmu kojem publike ne manjka. Kako bilo, prvi test slijedi u pulskoj Areni od 16. srpnja kada započinje Nacionalni program Festivala igranog filma, a uoči premijera o dječjem filmu za tportal govore režiseri Kušan i Žaja, scenaristica Irena Krčelić i odlični poznavatelj filma Bruno Kragić

POGLEDAJTE VIDEO!