SPECIJALNA PROJEKCIJA

'Treća žena' u Beču će upoznati 'Trećeg čovjeka'

  • Autor: M.J.
  • Zadnja izmjena 11.09.2012 07:13
  • Objavljeno 11.09.2012 u 07:13
Treca zena poster mini

Treca zena poster mini

Izvor: Promo fotografije / Autor: Treća žena u Beču

Punih 15 godina otkako je premijerno prikazana, 'Treća žena' odlazi u Beč upoznati 'Trećeg čovjeka'

U bečkom Muzeju Trećeg čovjeka, koji je idealno mjesto za filmofile, ali i one zainteresirane za poslijeratnu povijest Beča, u nedjelju, 16. rujna, prikazat će se film Zorana Tadića 'Treća žena'.

To je jedini remake ili bolje rečeno hommage slavnome filmu Carola Reeda i snimljen je 1997. godine. Priča filma prebačena je u Zagreb, u vrijeme rata, scenarij su prema motivima 'Trećeg čovjeka' napisali Tadić i Pavao Pavličić, a glavne uloge tumače Ena Begović, Vedran Mlikota i Alma Prica.

Zahvaljujući redatelju Vladimiru Kleščiću koji je i sam bio uključen u produkciju 'Treće žene', taj je film postao dio postava Third Man muzeja u kojemu su izloženi plakat, foršpan i scenarij.

Muzej 'Trećeg čovjeka' osnovalo je dvoje entuzijasta, Gerhard Strassgschwandtner i Karin Höfler, kao privatni projekt praktički bez budžeta, čiji postav uključuje čitav niz memorabilija filma snimljenog 1948 u Beču, ali i iscrpne izloške o povijesnom kontekstu u kojem je film nastao te nastoji predočiti sliku bečke svakodnevice u vrijeme rata i u poratnom razdoblju, od 1945. do 1955. godine.

U 13 soba izloženo je čak 2000 izložaka iz cijeloga svijeta koji svjedoče o međunarodnom uspjehu filmskog klasika – od originalnog scenarija, preko kamere koja se koristila za specijalne efekte, filmskih postera i materijala za marketinšku kampanju u više od 20 zemalja.

'Danas, petnaestak godina nakon svojega nastanka, film 'Treća žena' doima se kao pravo postmodernističko djelo. O tome kao da svjedoče tri njegove osobine. Prvo, on pripovijeda jednu staru i dobro poznatu priču, stupajući tako u dijalog s filmskom tradicijom. Drugo, u toj su priči promijenjene rodne uloge, pa se na mjestima gdje su prije bili muškarci sada nalaze žene i obratno. Treće, time se filmski medij na nov način problematizira i iz drugačijeg se kuta sagledavaju njegove mogućnosti. Tako to, kažem, izgleda danas. Ali u vrijeme kad je film nastajao, nikome od onih koji su na njemu radili, nije bio ni nakraj pameti. Jer, netom pobrojene osobine 'Treće žene' bile su više plod nužnosti i stjecaja okolnosti, nego nekakve autorske namjere', zabilježio je u prospektu književnik Pavao Pavličić, koscenarist filma.

'Treća žena' bio je pretposljednji projekt (poslije je snimio još samo TV seriju i film za djecu 'Ne daj se Floki') jednog od najcjenjenijih hrvatskih redatelja, Zorana Tadića. Tadić je rođen 2. rujna 1941. godine u Livnu, a umro je 2007. godine u Zagrebu. Studirao je komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Filmom se počeo baviti još kao 20-godišnjak, isprva kao kritičar i publicist, a potom postaje asistent, odnosno pomoćnik režije i koscenarist. Prvi film režirao je 1968. godine - kratkometražni 'Hitch ... Hitch ... Hitchcock!' – a afirmirao se sjajnim dokumentarcima ('Poštar s kamenjara', 'Druge', 'Pletenice', 'Dernek'), no njegov najpoznatiji film je 'Ritam zločina' (1981) koji mu je ujedno bio dugometražni igrani debi, fantastični triller po scenariju Pavla Pavličića, koji mu je, kao i snimatelj Goran Trbuljak, bio stalni suradnik.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi