TV KRITIKA ZRINKE PAVLIĆ

2014. na domaćoj TV - dobra, ako volite trash

06.01.2015 u 08:00

Bionic
Reading

U pretežno neinventivnoj i dosadnoj televizijskoj 2014. teško da nam se na ekranima domaćih televizija ukazalo išta što bi se moglo uvrstiti bilo u top 10 najboljeg, bilo najgoreg. Uz tu i tamo pokoji proplamsaj dobrih licenčnih projekata ('Maestro'), ultrapopularan i sramotan, ali mnogima nezaboravan trash ('Tvoje lice zvuči poznato') i jedan novi domaći televizijski news-kanal (N1), sve je drugo bilo lako zaboravljivo ili se barem tome moramo usrdno nadati

Da vas netko pita po čemu biste zapamtili televizijsku 2014. na domaćim malim ekranima, vjerojatno biste se morali dobro zamisliti. Ili biste, ako ste pripadnik vojske obožavatelja tipičnog zabavnjačkog trasha u stilu NoveTV, oduševljeno spomenuli Petrekovića kao pobjednika 'Tvoje lice zvuči poznato'. Tu i tamo bi se netko sjetio 'Maestra', ponekog bisera Mislava Togonala u 'Otvorenom' ili one kolosalno retardirane finalne debate predsjedničkih kandidata na HRT-u. Teško da bi se među regularnim gledateljstvom, odnosno među onima koji ni u kojem obliku ne vode evidenciju odgledanog na domaćim i stranim televizijskim programima našao itko tko je zapamtio bilo što drugo.

No s obzirom na to da nas ima koji, eto, neki oblik takve evidencije ipak vodimo, s veseljem ćemo vam priuštiti kratko putovanje kroz upravo proteklu godinu i ražalostiti vas spoznajom na kakve smo bedastoće uglavnom gubili vrijeme pred televizorom. Što se, dakle, upečatljivo (posebno naglašavam da ne govorim ni o dobrome ni o lošem) dogodilo na domaćim televizijama 2014. godine?

Prvo i prvo, kao i svake godine otkad je demokracije, Hrvata i slobode (dakle, od 1991.), javna TV s Prisavlja imala je svoju dozu previranja, pretumbavanja i (uf, što volim ovaj izraz) kadrovskih križaljki koje su se u programu materijalizirale na nadasve zanimljiv način - u obliku povratništva. Vratila se tako 'Piramida', vratio se Knjaz, vratio se Brane Bilić u nekoj svojoj emisiji na četvrtom programu, a najbolja fora je bila to što se - vratilo 'Otvoreno' i Mislav Togonal, što je bila briljantna odluka prisavskog vodstva nakon što je vidjelo da i publika i kritika vole Dnevnik 3. Kasnovečernju je informativnu emisiju zato pod hitno ukinula, Tatjanu Munižabu prerasporedila na pješadijske dužnosti, a mi smo natrag dobili emisiju koju nitko nije volio gledati ni u prvoj inkarnaciji. Bez ikakve konkurencije, bio je to najgluplji programski potez godine na domaćim televizijama koji zaslužuje da mu se u čast i slavu ispali jedna petarda pod dupetom.

Negdje u sklopu tih HTV-ovskih previranja koja su već toliko zamorna da više nit je gledatelje nit novinare briga tko će od televizijskih obećavajućih ili neobećavajućih kadrova završiti u kojoj emisiji - bila je i kvazidrama s emisijom 'Pola ure kulture', čije je ukidanje najavljeno tik pred početak ljetne sheme, odnosno svjetskog prvenstva u nogometu. Urednica emisije dala je nekoliko intervjua u kojima se s indignacijom grozila što joj oduzimaju brand koji je stvarala dvadeset godina, mi, komentatori, raspisali smo se o tome kako ukidanje nije rješenje, nego da se ta emisija o kulturi mora promijeniti u sadržaju, s vrha HTV-a dolazile su izjave o tome da nije riječ o ukidanju nego o potrazi za novijim, svježijim pristupom, e da bi na kraju sve završilo na tome  da potpuno ista emisija, bez svježijeg pristupa, samo ide u novom terminu, gdje je nitko živ ne gleda. Potez za noteZ, klapa, drugi put.


Druge turbulencije na HRT-u više nikog živog izvan te kuće ne zanimaju i sumnjam da bi se ijedan gledatelj pretjerano uzrujao kada bi sutradan u svim emisijama osim dosdašnjih lica za voditeljske fotelje zasjela ekipa kakvog amaterskog kazališta iz neke siromašnije županije, no valja napomenuti da su HTV-ovci imali i nekoliko svjetlijih trenutaka, kao što je bio odličan licenčni show 'Maestro' (nadam se da ga sad zbog ove pohvale neće ukinuti i umjesto njega uvesti 'Ples s Mislavom Togonalom'), da su u večernjim terminima na prvom programu počeli prikazivati skroz pristojne strane serije, kao što su 'Domovina' i 'Top of the Lake' te da je popularnost i kvaliteta večernjeg talk-showa 'Osmi kat' postojana ko trovremenski Taft.

Nekome je, međutim, zbog posljednje rečenice u prethodnom odlomku, međutim, palo na pamet da bi voditeljica tog talk-showaDaniela Trbović zato baš bila super odabir za moderatoricu finalnog sučeljavanja predsjedničkih kandidata prije prvog izbornog kruga 28. 12. 2014. Ta se ideja u realizaciji nije pokazala tako katastrofalnom kao što se isprva činilo. Daniela je samo na trenutke djelovala kao da vodi 'Najslabiju kariku', inače se snalazila najbolje što je mogla i znala, što je, ako ništa drugo, na pristojnoj razini inteligencije, no njezini kolege koji su kobajagi specijalizirani za političke teme od te su debate načinili megacirkus, počevši od jer-čemu-život-čemu-sve ispada krize srednjih godine Aleksandra Stankovića, a završivši na ideji bezimenog genijalca koji je u predsjedničku debatu uveo DA/NE pitalice kao da smo u 'Kviskoteci'. Sve to zajedno izrodilo je jedan od trenutaka na javnoj televiziji 2014. koji ćemo teško zaboraviti, iako bismo jako voljeli.

Izvan javnotelevizijskog svemira nije bilo baš nekih golemih uzbuđenja. Osim što je ucviljene Hrvatice i Hrvate ove godine napustio Sulejman Veličanstveni pa su morali pronaći nekog drugog Turka kojemu će posvetiti svoje večeri uz peglu, na RTL-u se nije događalo ama baš ništa zanimljivo; NovaTV i dalje gudi po starom principu vodoravnog programiranja radnim danom i filmovima iz humanitarne pomoći vikendom, hvaleći se usput najboljom informativnom emisijom, najzapaženijom po segmentima 'Mislav Bago u zemlji animiranog Excela' i 'Andrija Jarak protiv hrvatskog jezika', no mora im se ipak priznati da su uspjeli proizvesti hit godine. Po mojim, a i, rekla bih, svim ljudskim kriterijima GROZNA, uvredljiva, ne osobito zabavna te rasno i rodno skandalozna emisija 'Tvoje lice zvuči poznato' gledanošću je pomela sve - i javnu televiziju, i Sulejmana, i kabelske kanale s reprizama proceduralnih krimića, u hrabrijim mi se trenucima čini - čak i torrente.

Činjenica da će Hrvati uglavnom po tome, a ne po 'Maestru', novome news-kanalu N1, nepravednom ukidanju emisija koje su voljeli i čudnovatom reanimiranju onih koje nisu - zapamtiti 2014., ne budi mi prevelik optimizam glede televizijske 2015. godine.