Pržiti se na 40 stupnjeva na suncu? Ovaj put to ne dolazi u obzir! Idemo na planinarenje u Norvešku!. Na slične ideje dolazi sve više ljudi širom Europe, piše DW.com.

No, je li to već jasan turistički trend prema kojem, s obzirom na sve toplija ljeta, ljudi radije biraju odmore na hladnijim mjestima, ili samo prolazna marginalna pojava?

Ovaj fenomen već ima ime – 'Coolcation'. Međutim, velikim turističkim operaterima teško je uočiti jasan trend. Jer želja za putovanjem na jug ipak ne jenjava. Ljetne rezervacije za Španjolsku, Tursku, Grčku ili Hrvatsku stabilne su još od pandemije korone, a turisti očito nisu odustali od takvih putovanja ni zbog viših cijena.

'Nordijske zemlje u trendu'

'Coolcation' se posljednje dvije godine spominje kao navodni novi trend – ali prihodi u tom segmentu još su uvijek vrlo niski, osobito u usporedbi s klasičnim ljetovanjima na plaži u zemljama južne Europe', navodi najveći njemački turoperator TUI.

'Nordijske zemlje doista jesu u trendu', potvrđuje i konkurentski DERTOUR. 'Ali ne u toj mjeri da preuzimaju primat od toplih destinacija za kupanje, niti da putnici masovno preusmjeravaju svoj ljetni odmor u hladnije krajeve'.

Turistički operateri također ističu da zemlje sjeverne Europe nisu klasične destinacije za paušalne paket-aranžmane. 'Hotelska infrastruktura drukčija je nego u ljetovalištima na Sredozemlju, a odmor u nordijskim zemljama više pripada sferi individualnog turizma', kažu iz DERTOUR-a. Posebno Skandinaviju češće posjećuju turisti koji dolaze vlastitim automobilom i ne koriste usluge turoperatera.

Još nema pouzdanih podataka

Može li znanost reći nešto više o ovom navodnom trendu? Dosadašnje ankete još uvijek ne daju jasnu sliku. Istraživači ističu da se obrasci putovanja obično mijenjaju dugoročno. 'Znamo da su turisti vrlo vjerni svojim omiljenim destinacijama i da čak i nakon katastrofa često ponovno putuju na ista odredišta', objašnjava stručnjak za turizam Harald Zeiss s Visoke škole za turizam Harz u Wernigerodeu. 'Ali, primjećujemo da se rezervacije više ne rade dugo unaprijed, već kratko prije putovanja – zbog političkih kriza, ali i klimatskih uvjeta.'

Posebno stariji ljudi pokazuju osjetljivost i sklonost izbjegavanju ljeta, pa radije putuju u predsezoni ili postsezoni.

Iako se još ne može govoriti o znanstveno potvrđenom trendu, Zeiss kaže: 'Polazim od pretpostavke da će se dosadašnji obrasci putovanja i rezervacija mijenjati s obzirom na rastuće temperature'.

EU-studija predviđa velike promjene

Stručnjaci se često pozivaju na EU-studiju iz 2023. godine koja je analizirala povezanost klimatskih uvjeta i turističkih tokova. Međutim, ta se studija u velikoj mjeri temelji na pretpostavkama o ponašanju turista, a ne na reprezentativnim anketama.

Studija predviđa velike promjene u turizmu i razne 'klimatske' scenarije. 'Sjeverne regije profitirat će od klimatskih promjena, dok će južne biti suočene sa znatnim padom potražnje za turističkim destinacijama', navode istraživači iz EU-a.

No, jedna novija EU-studija iz prosinca prošle godine pokazuje da tople obale juga Europe u zimskim mjesecima privlače sve više turista. Iz toga se može zaključiti da dolazi do određene sezonske preraspodjele turističkih tokova prema jugu, što je s aspekta održivosti poželjno.

Sve je više pokazatelja da anegdote i dojmovi iz privatnog okruženja nisu bez osnove – njemački turisti sve češće razmišljaju o putovanjima u hladnije krajeve. Jedan od pokazatelja tog trenda mogao bi biti i porast broja rezervacija u obrnutom smjeru – dakle dolazaka turista sa vrućeg juga na hladniji sjever Europe. Tako južnonjemačka regija Hochschwarzwald posljednjih nekoliko godina bilježi sve više posjetitelja iz južne Europe, posebno iz Španjolske, koji bježe od ljetne žege u vlastitoj zemlji.