Kad se govori o mentalnoj magli u menopauzi, najčešće se misli na slabiju koncentraciju, sporije misaone procese i zaboravljivost. Istraživanja pokazuju da oko tri od pet žena u srednjoj životnoj dobi teže pamti riječi i brojeve, češće se oslanja na podsjetnike i popise te ponekad zaboravlja što je htjela učiniti.

Pad razine estrogena često je jedan od glavnih razloga. Taj hormon utječe na serotonin i dopamin, kemijske glasnike u mozgu koji imaju važnu ulogu u raspoloženju, pažnji i pamćenju. Takve su promjene tipične za perimenopauzu i, iako mogu biti uznemirujuće, najčešće su privremene te se ublažavaju nakon posljednje menstruacije.

San ima veću ulogu nego što mnogi misle

Poteškoće mogu biti izraženije ako žena loše spava. Tijekom menopauzalne tranzicije mnoge teže usnivaju, češće se bude i imaju isprekidan san, a nesanica je povezana sa slabijom kognitivnom funkcijom. Čini se da za zdravlje mozga nije presudan samo broj sati sna, nego i njegova kvaliteta, odnosno koliko je san isprekidan.

Zbog toga su noćna znojenja dodatni problem jer su povezana sa slabijim kognitivnim učinkom. Dobra je vijest da liječenje noćnog znojenja hormonskom terapijom ili drugim učinkovitim metodama može poboljšati kvalitetu sna, a time i kognitivno funkcioniranje.

Postoje i naznake da bi hormonska terapija, ako se uvede dovoljno rano u perimenopauzi i provodi dugoročno, mogla imati zaštitni učinak kad je riječ o kasnijem riziku od demencije, no za to su potrebna dodatna istraživanja.

Što je normalno starenje, a što može upućivati na demenciju

Zaboraviti ime ili termin pa ga se kasnije sjetiti obično se smatra dijelom normalnog starenja. S druge strane, češće zaboravljanje nedavno naučenih informacija, ponavljanje istih pitanja ili gubljenje u poznatom prostoru mogu biti znakovi koji traže dodatnu pažnju.

Povremena pomoć oko, primjerice, audio sustava nije isto što i poteškoće s oblačenjem, kuhanjem po receptu, plaćanjem računa ili obavljanjem kućanskih poslova. Isto vrijedi i za komunikaciju, povremeno traženje riječi nije neobično, ali zaboravljanje jednostavnih riječi ili nemogućnost praćenja razgovora može biti razlog za pregled.

Upozoravajući znakovi mogu biti i ostavljanje predmeta na neuobičajenim mjestima, primjerice daljinskog upravljača u zamrzivaču, te nemogućnost da se kasnije prisjetite svojih koraka i pronađete ih.

Kad treba potražiti liječnički savjet

Ako vas brinu promjene u pamćenju i razmišljanju, liječnici savjetuju da prije pregleda pratite simptome kako biste što jasnije opisali što se događa. Važno je uzeti u obzir i druge moguće uzroke, poput anksioznosti, depresije, stresa, neispavanosti, poremećaja štitnjače ili manjka vitamina B12.

Za dugoročno zdravlje mozga bitno je držati pod kontrolom kronične bolesti poput dijabetesa i visokog tlaka. Povišen krvni tlak, visok kolesterol, višak masnog tkiva u području trbuha i slabije kardiovaskularno zdravlje u srednjoj dobi povezuju se s većim rizikom od demencije kasnije u životu.

Stručnjaci upozoravaju i na važnost sluha. Slabiji sluh također je jedan od čimbenika rizika za kognitivne poteškoće, vjerojatno zato što mozak tada prima manje podražaja.

Ako liječnik isključi fizičke uzroke simptoma, moguće je da će preporučiti pregled kod specijalista, bilo neurologa bilo stručnjaka za mentalno zdravlje.