Održati nižu tjelesnu težinu često je teže nego do nje uopće doći. Mnogi koji uspiju smršavjeti ubrzo ponovno dobiju kilograme, a nerijetko i više od onoga što su imali na početku. Taj ciklus poznat kao jo-jo dijeta dugo se smatrao posebno nepovoljnim za zdravlje.

Ipak, noviji rad objavljen u časopisu BMC Medicine donosi nešto nijansiraniju sliku. Analizirani su rezultati dvaju odvojenih istraživanja mršavljenja provedenih u razmaku od pet godina, a dio ispitanika sudjelovao je u oba.

Što je pokazalo istraživanje

U prvom istraživanju sudjelovalo je 278 osoba s prekomjernom tjelesnom težinom ili debljinom. Ispitanici su bili raspoređeni na mediteransku prehranu s manje masti ili s manje ugljikohidrata, uz tjelovježbu ili bez nje. Nakon 18 mjeseci svi su izgubili sličnu količinu kilograma, no oni koji su vježbali imali su i veće smanjenje visceralne masti, one koja se nakuplja oko organa i smatra se posebno rizičnom.

Pet godina poslije provedeno je drugo istraživanje, u kojem je sudjelovalo 294 ispitanika. I ovoga puta radilo se o varijantama mediteranske prehrane, s tim da je jedna skupina jela posebno mnogo namirnica bogatih polifenolima, biljnim spojevima koji se povezuju sa zdravstvenim koristima. Ta je skupina ponovno imala najbolje rezultate kad je riječ o smanjenju visceralne masti.

Zanimljivo je da je u drugom istraživanju sudjelovalo i oko 80 ljudi iz prvog. Neki od njih do tada su ponovno dobili izgubljene kilograme, pa čak i premašili početnu težinu. Unatoč tome, pokazalo se da su pet godina poslije imali manje abdominalne i visceralne masti nego na samom početku prvog istraživanja.

Uz to, njihovo metaboličko zdravlje bilo je bolje nego ranije. To se odnosilo na masnoće u krvi, kontrolu šećera i opće pokazatelje kardiovaskularnog zdravlja.

Zašto kilogrami nisu jedina priča

Na prvi pogled to zvuči kao dobra vijest. Ispada da tijelo može zadržati dio koristi od ranijeg mršavljenja čak i kad se težina vrati. No autor upozorava da cijela priča ipak ima složeniju pozadinu.

Kad smo u kalorijskom manjku, tijelo energiju crpi iz masnih zaliha. Najprije se smanjuje visceralna mast, a zatim i ostale zalihe. Problem nastaje kada dijeta završi, jer tijelo tada prioritet daje obnavljanju izgubljene masti, i to brže nego što obnavlja mišiće i druge nemasne strukture.

Štoviše, kao odgovor na smanjenje masnih stanica tijelo može stvoriti i veći kapacitet za pohranu masti ubuduće. To znači da dijeta može dugoročno povećati sklonost vraćanju kilograma, ali se pritom veći dio te masti može nakupljati potkožno, na bokovima, bedrima i stražnjici, a manje oko organa. U tom slučaju osoba i dalje može imati višak kilograma, ali uz manje metaboličkih poremećaja nego prije.

Postoji i druga strana priče

Iako nalazi zvuče ohrabrujuće, istraživanje ima važna ograničenja. Nije, primjerice, pratilo promjene u nemasnoj tjelesnoj masi, osobito u mišićima. To je važno jer tijekom mršavljenja ne gubimo samo mast nego i mišićno tkivo.

Ako se s vremenom izgubi previše mišića, to može dodatno usporiti metabolizam i povećati rizik od ponovnog debljanja. Autor upozorava i na mogućnost promjena u samoj strukturi mišića, što bi s godinama moglo imati dodatne posljedice za zdravlje.

Zato poruka istraživanja nije da su jo-jo dijete bezazlene, nego da svaki pokušaj mršavljenja ne mora biti uzaludan čak i ako težina kasnije ponovno poraste.

Kako zaustaviti povratke na prijašnju kilažu?

Glavni zaključak rada jest da mršavljenje i dalje donosi korist za zdravlje, čak i kad do željenog cilja ne dođemo iz prvog pokušaja. No kako bi se izbjeglo novo vraćanje kilograma i mogući dodatni porast težine, ključne su održive navike.

Drugim riječima, tijelo može zadržati dio koristi od ranijeg gubitka težine, ali dugoročno najviše vrijede prehrana i stil života koje je moguće održavati bez stalnih ciklusa restrikcije i povratka starim obrascima.