Digitalni satovi i aplikacije već godinama nas ‘guraju’ prema 10.000 koraka dnevno. Nekima je to motivacija, drugima frustracija. Jer kad ne uspiju doći do cilja, osjećaj neuspjeha često nadjača sve pozitivno što su ipak napravili. A problem bi mogao biti u samom cilju. Naime, profesor Dane Vishnubala, glavni medicinski savjetnik u Active IQ-u, tvrdi da popularna brojka nema znanstvenu podlogu.

'Moje je razumijevanje da cilj od 10.000 koraka dolazi iz japanskog marketinga iz šezdesetih godina, povezanog s prodajom pedometara. Dakle, taj standard nema znanstvenu osnovu ni vrijednost', objašnjava. Dodaje i kako 'ne postoji istraživanje koje potvrđuje da je 10.000 koraka idealno, a većina studija pokazuje da i znatno manji broj donosi značajne koristi'.

Manje je dovoljno

To, ipak, ne znači da je cilj potpuno beskoristan. Trener za dobrobit Keiren Douglas ističe njegovu motivacijsku ulogu. 'Dobro je imati nešto što ljude potiče da se više kreću i daje im okvir kojem mogu težiti', kaže.

Praćenje napretka, dodaje, može biti snažan alat. 'Kad vidiš da si ovaj tjedan napravio određeni broj koraka ili ponavljanja, jasno znaš što trebaš nadmašiti želiš li napredovati.' No ključ nije u velikim, povremenim naporima, nego u svakodnevnoj rutini. 'Redovito hodanje znači da tijelo ne doživljava šok svaki put kad izađeš u šetnju', objašnjava Douglas.

Hodanje spašava zdravlje

Stručnjaci podsjećaju da je kretanje ključno za prevenciju brojnih bolesti. 'Fizička aktivnost može spriječiti velik broj kroničnih bolesti. Također znamo da je dugotrajno sjedenje povezano s ranijom smrću', upozorava Vishnubala.

Hodanje pritom ima i snažan učinak na mentalno zdravlje. 'Šetnja od 10 do 30 minuta može napraviti veliku razliku za raspoloženje. Smanjuje anksioznost i depresiju te je ključna za očuvanje pokretljivosti, osobito kako starimo', kaže Douglas. Zbog niskog intenziteta i dostupnosti, hodanje je idealno i za početnike.

Prevelik cilj

Problem nastaje kad cilj postane prepreka. 'Imamo problem s neaktivnošću i za mnoge ljude 10.000 koraka je jednostavno previše ili djeluje obeshrabrujuće', kaže Vishnubala. Douglas se slaže i upozorava da brojka može djelovati ‘zastrašujuće’, osobito onima koji rade uredske poslove. 'Može stvoriti velik pritisak, posebno ako već imate loš dan ili naporan tjedan. Ljudi se tada osjećaju kao da su podbacili, iako cilj možda nije bio realan', kaže.

Rješenje vidi u realnijem pristupu. 'Ne treba se osjećati loše zbog manjka kretanja, nego postaviti ostvarive ciljeve koje možete doseći, osjećati se dobro i pritom imati koristi za zdravlje.'

Koliko je dovoljno?

Dobra vijest: koristi dolaze i s puno manjim brojem koraka. 'Postoje istraživanja koja pokazuju da već povećanje s 2.000 na 4.000 ili 6.000 koraka dnevno donosi značajne zdravstvene koristi', ističe Vishnubala. Zato se, kaže, treba zapitati šalje li se pogrešna poruka inzistiranjem na 10.000 koraka.

Kako krenuti

Stručnjaci savjetuju jednostavan pristup koji se lakše pretvara u naviku. 'Postavite si manje ciljeve i postupno ih povećavajte', kaže Douglas. Dodaje da hodanje treba učiniti ugodnim. 'Ne morate samo bez cilja hodati. Istražite kvart, pronađite zanimljiva mjesta ili slušajte audioknjigu.'

Društvo također pomaže. 'Kad hodate i razgovarate s prijateljima, vrijeme i udaljenost prođu neprimjetno.' Na kraju, najvažnije je pronaći ono što vam odgovara. 'Nema smisla tjerati nekoga u teretanu ako ga to ne motivira. Ključ je u dosljednosti i uživanju u aktivnosti', zaključuje Vishnubala.