Profesorica Vida Demarin, predstojnica Klinike za neurologiju KB Sestre milosrdnice, na predavanju u organizaciji Croatia osiguranja naglasila je ključnu ulogu kvalitetne prevencije u smanjenju te zabrinjavajuće brojke.

Moždani udar je neurološki poremećaj koji je nastao naglo i nepredvidivo, a uzrokovan je poremećajem cirkulacije u mozgu, što dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.

Iako se nekad smatrao opasnošću samo za ljude treće životne dobi, danas je sve češći i kod mlađih ljudi. Na dio čimbenika koji dovode do moždanog udara, kao što su dob, spol i genetsko naslijeđe, nije moguće utjecati, ali rizik je moguće smanjiti zdravijim načinom života, izbjegavanjem nezdrave prehrane, stresa, tjelesne neaktivnosti te prekomjerne konzumacije alkohola i pušenja.

'Takve nezdrave navike rezultiraju povišenim krvnim tlakom, odgovornim za većinu moždanih udara, šećernim bolestima i povišenim masnoćama u krvi', istaknula je profesorica Demarin. Dodala je da simptomi moždanog udara ne moraju uvijek biti isti, o čemu ovise i posljedice udara.

Simptomi mogu biti trnci ili slabost u jednoj strani tijela, poteškoće u vidnom polju (sivilo, točkice, mutni pogled), jake glavobolje, vrtoglavice i opća slabost, gubitak svijesti, a ako se radi o desnoj strani, javljaju se i teškoće u govoru.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, moždani udar je treći uzrok smrtnosti u svijetu, pogađa više od 15 milijuna, a od njega umire 5 milijuna ljudi. U Hrvatskoj od moždanog udara svake godine umre više od 8.500 osoba, što znači jedna osoba svakog sata.

Profesorica Demarin je zaključila da je prevencija moždanog udara - podizanje standarda te brža intervencija i kvalitetnije zbrinjavanje bolesnika - u ovom trenutku prioritet hrvatskog zdravstva.

To je potkrijepila podacima iz zapadnih zemalja koji pokazuju pad morbiditeta i mortaliteta od moždanog udara, što je izravna posljedica preventivnih aktivnosti.