SIVA ZONA

Što smijete jesti i nakon isteka roka trajanja?

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 14.06.2013 10:47
  • Objavljeno 14.06.2013 u 10:47
šoping supermarket

šoping supermarket

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Zbunjuju li vas oznake na namirnicama poput 'najbolje iskoristiti do…' i 'upotrijebiti do…'? Iako je to siva zona prehrambene industrije i lanaca supermarketa, proučite vodič kroz neka od osnovnih načela sigurnosti u kuhinji

Nema onog tko nije barem jednom pomirisao hranu iz hladnjaka kako bi provjerio može li još uvijek upotrijebiti sir koji je uhvatila plijesan, mlijeko koje se ukiselilo ili meso kojem je prošao rok upotrebe. Mnoge od tih namirnica završile su u kanti za smeće.

Naravno, kad se radi o sigurnosti hrane, treba uvijek biti na oprezu, osobito ako ste starija osoba, trudnica ili u lošijem zdravstvenom stanju. Ovog tjedna britanska Food Standards Agency objavila je dramatično upozorenje u kojem se tvrdi da se potrošači kockaju sa svojim zdravljem zbog neznanja o onome što jedu.

Oko 40 posto potrošača jede hranu kojoj je istekao rok upotrebe, a više od dvije trećine ljudi testira sigurnost proizvoda jednostavnim njuškanjem namirnica i provjeravanjem njihove boje, iako su obje metode testiranja iz kućne radinosti beznadno nepouzdane. Iako je britanski regulator u pravu kada skreće pozornost na više higijenske standarde u kuhinji, jesu li za epidemiju krivi samo potrošači, pita se komentatorica Daily Maila. Naime velik dio namirnica koje kupujemo u supermarketima, pogotovo svježe meso, već je opasno kontaminiran zahvaljujući intenzivnom tvorničkom uzgoju.
Prema rokovima upotrebe namirnica trebali bismo biti fleksibilniji. Ključno je razlikovati oznaku 'rok upotrebe' i 'najbolje iskoristiti do'.

'Rok upotrebe' znači da je opasno jesti proizvod nakon navedenog datuma, dok 'najbolje iskoristiti do…' znači da će hrana biti na vrhuncu ukusnosti prije tog datuma, ali nakon toga neće biti opasna.

Slano, slatko, sušeno i kiselo bez rizika

Tako keksi ili žitarice nakon datuma 'najbolje iskoristiti do' mogu postati mekaniji, ali će njihova konzumacija i dalje biti potpuno bezopasna. No uz toliko informacija i savjeta kako možemo znati što je sigurno jesti? Iako je to siva zona prehrambene industrije, proučite vodič kroz neka od osnovnih načela sigurnosti u kuhinji:

Opće pravilo glasi: stvari koje su vrlo slane (kiseli krastavci, primjerice), slatke (med ili marmelada), fermentirane (kiseli kupus) ili sušene (keksi) imaju vrlo malen rizik.

Naime postoji pet načina kojima se ubijaju bakterije da bi namirnica bila sigurnija. Hrana može biti sačuvana u kiselim tekućinama poput octa, pa kisele krastavce možete jesti dugo nakon isteka roka istaknutog na staklenki.

Velike količine šećera
također su vrlo učinkovita metoda očuvanja hrane, pa su slatki namazi sigurni i nakon isteka datuma. Čak je nedavno utvrđeno da je 5000 godina star med pronađen u Egiptu jestiv i posve bezopasan.

Proces fermentacije
koji se koristi u jelima poput kiselog kupusa također učinkovito čuva hranu, kao i tradicionalne metode soljenja te sušenja mesa i ribe.

Ispravno pripremljena salama može trajati cijelu godinu, samo će s vremenom postati više suha. Napokon, temeljito kuhanje bilo kojeg proizvoda uništit će većinu bakterija jer one ne mogu preživjeti visoke temperature. Primjerice, kada meso potamni zbog izloženosti zraku, ne bi ga trebalo baciti. Samo ga pripremite na visokoj temperaturi. Ipak, pranje mesa pod mlazom vode ne koristi mu. Štoviše, ta metoda može biti kontraproduktivna jer se bakterije mogu proširiti po kuhinji, površinama i krpama.

Etiketa 'upotrijebiti do' važna je za većinu svježih namirnica, posebno mesnih proizvoda, ali postoje slučajevi kada se ta uputa može zanemariti. Tvrdi sir je takav slučaj. Čak i ako se pojavila plijesan izvana, unutrašnjost sira je zdrava i jestiva. Isti princip vrijedi i za kruh. Isto, međutim, nije primjenjivo kod mekih sireva poput brieja ili camemberta.

Začudo, 'koristiti do' ne odnosi se na jaja. Ona se još uvijek mogu koristiti u kolačima ili tvrdo kuhana u salatama. Ipak, nakon isteka datuma upotrebe ne treba ih jesti pržena ili meko kuhana.

Jednako tako, od mlijeka koje se ukiselilo slobodno možete spremiti palačinke. Termička obrada mlijeka ubija sve štetne bakterije.

Oprezno s mesom!

Nikada ne konzumirajte meso nakon isteka datuma, jer su perad i svinjetina daleko najveći uzrok trovanja hranom. Problem pogoršava i tvornički uzgoj kojim se kontaminacija širi. Najnovije izvješće organizacije Compassion In World Farming pokazalo je da kroničan stres od kojih pate životinje u intenzivnom tvorničkom uzgoju ozbiljno smanjuje učinkovitost njihovog imunološkog sustava, pa su njihovi organizmi leglo štetnih bakterija. Kod životinja u slobodnom uzgoju opasne bakterije najčešće ostaju u crijevima i ne prodiru u meso, a uzgoj na otvorenom zaustavlja rast E.coli.

Jednako tako, životinje koje žive na otvorenom imaju koristi od sunčeve svjetlosti koja eliminira mnoge bakterije. Izbjegavajte tvornički uzgojenu piletinu koja se može nabaviti u supermarketima. Čak je dvije trećine svježe piletine koja se prodaje u Velikoj Britaniji već kontaminirano kampilobakterima koji posebno mogu biti kobni za fizički nemoćne i starije osobe.

Gotova jela i zapakirani sendviči mogu biti opasni, neovisno o njihovom datumu isteka. Mnogi sendviči koji se prodaju u mjestima poput benzinskih postaja pripremljeni su u velikim tvornicama. Danima su u pogonima prije nego što ih distribuiraju, a njihovi sastojci nose velik rizik od štetnih bakterija.

Nadalje, gotova jela pripremljena u mikrovalnoj pećnici nisu sigurna poput temeljitog pečenja u pećnici. Morate li pripremiti obrok u mikrovalnoj pećnici, obradite ga termički dulje nego se što navodi u uputi.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!