Svibanj se bliži kraju, a prvi ozbiljni toplinski valovi već nas podsjećaju na ono što nas tek čeka u nadolazećim mjesecima. Dok se većina građana instinktivno okreće daljinskom upravljaču klima uređaja, domaći stručnjaci za energetsku učinkovitost upozoravaju na financijski udar koji takva navika donosi
Prema smjernicama Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP) i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), neracionalno hlađenje prostora ljeti može značajno povećati račun za električnu energiju prosječnog hrvatskog kućanstva. Uz trenutačne cijene energenata, oslanjanje isključivo na klimatizaciju postaje skup sport. Srećom, primjenom takozvanog 'pasivnog hlađenja', temperaturu u stambenom prostoru moguće je sniziti za 4 do 6 stupnjeva bez ijednog potrošenog kilovata.
vezane vijesti
Blokirajte toplinu prije nego što uđe
Stručnjaci Fonda za zaštitu okoliša u svojim preporukama za uštedu energije redovito naglašavaju da najveći dio neželjene topline u dom ulazi izravno kroz prozore, posebno one okrenute prema jugu i zapadu. Zatamnjivanje prostora spuštanjem roleta i navlačenjem gustih zavjesa rano ujutro najvažniji je korak. Preporučuje se korištenje termo-zavjesa svijetlih boja s vanjske strane koje reflektiraju, a ne upijaju sunčeve zrake. Ako radite od kuće, otvorite samo onaj prozor koji se nalazi u dubokoj sjeni.
Križno provjetravanje domaćih stanova
Zgrade građene od betona i opeke, kakvih je najviše u Hrvatskoj, imaju veliku termalnu masu – one upijaju toplinu danju i otpuštaju je noću. Zato stan provjetravajte isključivo noću i rano ujutro (između 23 i 7 sati) kada je vanjski zrak najhladniji. Ključno je stvoriti križno provjetravanje: otvorite prozore na suprotnim stranama stana kako biste stvorili propuh koji će izvući nakupljeni topli zrak i ohladiti same zidove. Čim se vanjska temperatura počne dizati, hermetički zatvorite sve prozore.
Uradi sam 'klima uređaj'
Ventilatori ne hlade zrak, već samo hlade ljude potičući isparavanje znoja s kože. Ako ostavite ventilator upaljen u praznoj sobi, samo rasipate struju. No, ako ispred podnog ventilatora postavite široku posudu napunjenu ledom ili zamrznutim bocama vode, zrak koji struji preko leda drastično će se ohladiti. Ovaj proces oponaša evaporativno hlađenje i pruža trenutno olakšanje u najtoplijem dijelu dana.
Koliko vas zapravo košta cjelodnevno hlađenje?
Iako potrošnja ovisi o energetskom razredu uređaja (A+++ su najštedljiviji), starosti zgrade i kvaliteti izolacije, prosječna klima rashladne snage 3,5 kW troši oko 1 kW električne energije po satu rada. Ako uređaj radi 10 sati dnevno, to je 10 kWh dnevno. S obzirom na domaće tarife HEP-a, svakodnevno cjelodnevno hlađenje može vaš mjesečni račun opteretiti za dodatnih 30 do 45 eura. Kombiniranjem rada klime s metodama pasivnog hlađenja, rad kompresora možete drastično smanjiti, čime štedite značajan novac.
Ugasite 'vampirske' potrošače topline
Svaki elektronički uređaj uključen u struju emitira toplinu, čak i kada je u standby načinu rada. Hrvatska elektroprivreda (HEP) u svojim savjetima često upozorava na 'skrivene' potrošače. Računala, televizori, routeri i kućanski aparati konstantno zagrijavaju prostor. U manjim stanovima ova mikrozagrijavanja mogu podići temperaturu za cijeli stupanj. Također, prebacite fokus na lagane obroke, korištenje pećnice za vrijeme velikih vrućina poništava sav trud oko hlađenja prostora.
Termoregulacija prirodnim materijalima
Tijekom noći, kvaliteta sna ovisi o materijalima kojima smo okruženi. Sintetičke tkanine zadržavaju tjelesnu toplinu i vlagu. Dermatolozi savjetuju prelazak isključivo na 100-postotni pamuk ili lan. Ovi materijali imaju visoku prozračnost, ne zadržavaju toplinu i omogućuju koži da diše, čime se sprječava neugodno noćno znojenje tijekom sparnih ljetnih noći.
