Psiholog Ravi Gill za The Independent objasnio je kako velike vrućine djeluju na mozak i emocije te zašto tijekom toplinskih valova češće gubimo strpljenje i teže podnosimo svakodnevni stres. 'Vrućina remeti neurotransmiterske sustave poput serotonina, pogoršava kvalitetu sna i povećava razinu hormona stresa, poput kortizola, koji imaju ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja i kontrole impulsa', rekao je Gill.

Dodaje kako dugotrajna nelagoda i iscrpljenost smanjuju emocionalnu otpornost pa i najmanji problemi mogu djelovati nepodnošljivo. 'Toplinski valovi mogu povećati napetosti u svakodnevnim situacijama, bilo kod kuće, u prometu ili na javnim mjestima, zbog čega manji okidači lakše prerastu u sukobe', upozorava psiholog.

Loš san dodatno pogoršava stanje

Visoke noćne temperature posebno negativno utječu na san, a upravo je kvalitetan odmor ključan za emocionalnu stabilnost. 'Tijelo tijekom noći mora sniziti svoju temperaturu kako bi moglo ući u dubok i regenerativan san. Kada je prevruće, ljudi se češće bude, osobito tijekom REM faze sna, koja je važna za obradu emocija i pamćenje', objašnjava Gill.

Nedostatak sna tako može pojačati osjećaj tjeskobe, ljutnje i emocionalne nestabilnosti. 'Loš san smanjuje aktivnost dijela mozga odgovornog za kontrolu impulsa, dok istovremeno povećava reaktivnost područja povezanih sa strahom i stresom. Zbog toga postajemo emocionalno osjetljiviji i teže podnosimo svakodnevne frustracije', kaže stručnjak.

Osim raspoloženja, vrućina utječe i na koncentraciju, donošenje odluka i pamćenje. Tijekom velikih vrućina krvne žile se šire kako bi tijelo rashladilo organizam, zbog čega mozak dobiva manje kisika i krvi. 'Dehidracija i gubitak elektrolita dodatno usporavaju mentalne procese i smanjuju sposobnost fokusa', upozorava Gill.

Kako si pomoći tijekom velikih vrućina?

Stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih koraka koji mogu pomoći u očuvanju mentalne stabilnosti tijekom toplinskih valova. Prije svega, važno je redovito piti vodu, i to ne tek kada osjetimo žeđ. Preporučuje se unos elektrolita jer oni pomažu pravilnom radu mozga i živčanog sustava.

Gill savjetuje i održavanje što hladnijeg prostora za spavanje, korištenje ventilatora, prozračnu posteljinu te zamračivanje prostorija tijekom dana. 'Pokušajte zahtjevnije zadatke obavljati rano ujutro, kada su temperature niže, a tijekom najvećih vrućina radite češće pauze', preporučuje.

Korisnima mogu biti i tehnike opuštanja poput vježbi disanja, laganog istezanja ili joge u rashlađenim prostorima jer pomažu smanjiti razinu stresa i spriječiti dugotrajni osjećaj napetosti.