Većina nas ima skup nepisanih kućanskih pravila kojih se strogo pridržavamo. Oni su poput malih rituala koji nam pružaju osjećaj urednosti, čistoće i potpune kontrole nad životom. Možda pedantno čistite kuhinjske radne površine nakon svake užine, namještate krevet odmah nakon ustajanja ili brišete lonce i tave čim ih operete kako biste izbjegli nered na kuhinjskoj radnoj površini.

'Često postoji pritisak da se predstavi besprijekoran dom, no savršenstvo jednostavno nije realno', objašnjava Lynsey Crombie, stručnjakinja za vođenje domaćinstva i autorica knjige 'Petnaestominutno čišćenje'. 'Svakodnevni rituali čišćenja mogu donijeti utjehu i osjećaj kontrole, ali ako uzrokuju stres, sasvim je u redu popustiti s pravilima.'

Postoji i tamna strana održavanja svega besprijekorno čistim. Od iritacije kože do onečišćenja okoliša, neki kućanski poslovi zapravo mogu nanijeti više štete nego koristi. Dakle, koje od svojih svakodnevnih rutina možete mirne savjesti napustiti? Evo iznenađujućih kućanskih pravila koja vrijedi prekršiti.

Odmah namještati krevet

Namještanje kreveta odmah nakon buđenja navika je koja nam je usađivana od najranije mladosti, a prema istraživanju tvrtke Marks & Spencer provedenom ranije ove godine, čak 60 posto nas to čini svakoga dana.

Štoviše, američki istraživači otkrili su da 82 posto onih koji namještaju krevet vjeruje kako dovršavanje ovoga malenog zadatka rano ujutro povećava produktivnost tijekom dana, dok je čak 78 posto sudionika u studiji Nacionalne zaklade za san izjavilo da se s većim zadovoljstvom uveče vraćaju u krevet s čistom posteljinom. Uostalom, poznata je izreka: uredan dom, uredan um. Ironično je, međutim, da bi upravo taj vaš uredno namješten krevet mogao pozivati posve nepoželjne goste.

'Tijekom spavanja tijelo luči vlagu i znoj', objašnjava londonski liječnik opće prakse dr. Amos Ogunkoya. 'To toplo i vlažno okruženje predstavlja savršeno mjesto za razmnožavanje mikroskopskih grinja prašine. Iako ne grizu niti ubadaju, mogu uzrokovati kožni osip i druge alergijske simptome. Smanjenjem vlažnosti u sobi sprječavate nakupljanje tih grinja jer one dehidriraju i ugibaju.' Što je onda najbolje učiniti? 'Ostavite krevet nenamješten sat ili dva kako bi se mogao prirodno prozračiti. Također možete otvoriti prozore jer svježi zrak učinkovito smanjuje vlagu i bakterije', savjetuje Crombie.

Pranje odjeće nakon svakoga nošenja

Osim ako nije natopljena znojem ili vidljivo uprljana, pranje odjeće nakon svakoga nošenja nije samo nepotrebno, već može oštetiti tkanine, značajno povećati račune za energiju i naštetiti planetu. Studija objavljena u uglednom recenziranom znanstvenom časopisu PLOS One otkrila je da čak do 35 posto globalnih emisija mikroplastike potječe iz pranja sintetičkih vlakana poput poliestera i najlona. Te se mikroskopske čestice ispiru u rijeke i oceane te na kraju završavaju u prehrambenom lancu.

'Odjevni predmeti poput traperica, džempera i jakni lako mogu izdržati dva, tri ili čak više nošenja prije pranja', kaže Crombie. 'Odjeću koja je u izravnom kontaktu s kožom, poput donjega rublja, sportske odjeće i čarapa, ipak treba prati nakon svakoga nošenja.'

Uz to, kada perete rublje, svakako snizite temperaturu pranja kako biste uštedjeli energiju i novac. 'Nemojte pretrpavati bubanj. Napunite ga otprilike tri četvrtine kako bi se odjeća mogla slobodno kretati tijekom pranja. Ako imate tarifni sustav prema vremenu korištenja, pranje tijekom noćnih sati, obično između 22 i 7 sati, dodatno će smanjiti vaše račune', savjetuje Crombie.

Stalno brisanje površina

Ovo ne znači da radne površine prepustite da postanu znanstveni eksperiment prepun bakterija, no pretjerano često trljanje površina moglo bi činiti više štete nego koristi. Pregled znanstvenih istraživanja objavljen u časopisu Environment International otkrio je da sredstva za čišćenje mogu otpuštati zagađivače poput hlapivih organskih spojeva i dušikova dioksida u zrak, što može nadražiti dišne putove. Ta su sredstva povezana s astmom i drugim respiratornim problemima kako kod odraslih tako i kod djece.

'Stalna dezinfekcija površina također može potaknuti mikroorganizme da razviju otpornost i postanu znatno teži za uništavanje', upozorava Laura Mountford, kreatorica edukativnoga sadržaja o čišćenju i autorica knjige 'Živi, smiješi se, peri'.

Osim toga, vaše brzo prskanje i brisanje možda ionako ne postiže željeni učinak. 'Da bi dezinfekcijska sredstva djelovala učinkovito, većinu je potrebno nanijeti na površinu i ostaviti nekoliko minuta kako bi aktivne tvari mogle uništiti bakterije prije nego što površinu obrišete', objašnjava Mountford. 'Osim u slučaju prolijevanja, vidljive prljavštine ili bolesti članova obitelji, sasvim je dovoljno jednokratno dnevno čišćenje umjesto stalnog čišćenja tijekom cijelog dana.'

Pretjerano korištenje izbjeljivača

Izbjeljivač je možda učinkovit u uništavanju mikroorganizama, ali ne bi trebao biti vaš glavni izbor za svakodnevno čišćenje. Službene smjernice Vlade upozoravaju da natrijev hipoklorit, glavna aktivna tvar u izbjeljivaču, može nadražiti kožu ili uzrokovati peckajuću bol, upalu i pojavu žuljeva.

'Izbjeljivač je iznimno snažno sredstvo za čišćenje, no ako se ne koristi u dobro prozračenom prostoru, može uzrokovati ozbiljno pogoršanje astme', upozorava dr. Amos. Izbjeljivač zadržite isključivo za najteže poslove čišćenja te gdje god je to moguće odaberite blažu alternativu.

'Vodikov peroksid predstavlja sigurniji dezinficijens u mnogim situacijama', objašnjava Crombie. 'Bijeli ocat izvrsno djeluje protiv kamenca, savršen je za čišćenje stakla i osvježavanje perilica rublja, dok je soda bikarbona nenadmašna u neutraliziranju neugodnih mirisa i ribanju tvrdokornih mrlja.' 'Kada ipak morate koristiti izbjeljivač, obvezno držite prozore otvorenima kako bi zrak mogao slobodno strujati te držite djecu i kućne ljubimce podalje od tretirane površine', naglašava dr. Amos.

Brisanje suđa nakon pranja

Gomila svježe opranoga suđa, šalica i pribora za jelo koja se gomila oko ruba sudopera mogla bi vas zabrinuti, no najbolje je suzbiti tu želju i jednostavno pustiti da se posuđe osuši samo od sebe umjesto da ga brišete kuhinjskom krpom.

'Kuhinjske krpe mogu biti prava legla mikroorganizama, osobito kada su vlažne ili se redovito koriste za brisanje ruku. Trebale bi se prati vrlo često', upozorava Mountford. Znanstvenici sa Sveučilišta Mauritius proučili su stotinu kuhinjskih krpa i otkrili zapanjujuće rezultate: čak 49 posto krpa sadržavalo je bakterijski rast, uključujući opasnu bakteriju Escherichia coli koja može uzrokovati ozbiljno trovanje hranom. Istraživanje je pokazalo da se E. coli znatno češće nalazi na vlažnim krpama, kao i na onima koje se koriste za različite poslove poput brisanja pribora za jelo i čišćenja radnih površina.

'Prirodno sušenje na zraku na stalku za suđe s dobrim protokom zraka neupitno je najbolji način sušenja opranoga posuđa', tvrdi Mountford. 'Ako ipak morate brzo osušiti suđe, koristite isključivo čistu i potpuno suhu krpu koja se upotrebljava samo za tu svrhu.'

Pretjerano usisavanje

Redovito usisavanje uklanja nakupljenu prašinu, prljavštinu i dlake kućnih ljubimaca koje se neizbježno nakupljaju na tepisima i podnim površinama. Međutim, pretjerivanje može pogoršati kvalitetu zraka u vašem domu, barem kratkoročno.

Prema studiji objavljenoj u Nacionalnoj medicinskoj knjižnici, usisavanje može uzrokovati privremeno dizanje sitnih čestica u zrak, odnosno prašine i prljavštine, ali i potencijalno otrovnih tvari poput olova i ostataka pesticida, što može izazvati alergijske reakcije i respiratorne tegobe. Te lebdeće čestice zatim se ponovno polako talože na namještaj, podove i druge površine u prostoru.

Prekomjerno usisavanje također može oštetiti vlakna na osjetljivim tepisima ili starijem podnom pokrovu, upozorava Crombie. 'Dosljedna tjedna rutina čišćenja posve je dovoljna za većinu domova', objašnjava ona. 'Prostori s intenzivnim prometom poput hodnika, kuhinja i dnevnih boravaka možda će zahtijevati češću pažnju, dok se spavaće sobe i manje korišteni prostori mogu čistiti jednom ili dvaput tjedno.'

Glačanje svega

Vaša opsesija posteljinom i kuhinjskim krpama bez ijednoga nabora mogla bi vas koštati mnogo više od samog vremena. Stalno glačanje troši ogromnu količinu energije i može znatno brže oštetiti tkanine. Korištenje standardnoga glačala snage 3000 vata svakoga dana dodaje preko tisuću kuna vašem godišnjem računu za električnu energiju prema procjenama organizacije National Energy Action.

Studija objavljena u časopisu Building and Environment također je otkrila da glačanje nije samo problem za vaš račun za struju, već može značajno povećati i razinu onečišćenja zraka u zatvorenom prostoru. Ovisno o vrsti glačala koje koristite i stupnju prozračenosti prostorije, glačanje može otpuštati sitne čestice u zrak, ponajprije plastična mikrovlakna koja prilikom zagrijavanja mogu oslobađati hlapive organske spojeve. Parna glačala pri tome mogu otpuštati još veću količinu štetnih čestica.

'Ako izvađene komade rublja iz stroja odmah objesite da se suše, većina nabora prirodno će nestati', savjetuje Mountford. 'Također obožavam sredstvo Lenor Crease Releaser za uklanjanje nabora s tkanina bez nepotrebnoga trošenja električne energije korištenjem glačala.