Kortizol posljednjih godina ima lošu reputaciju, često ga se krivi za natečeno lice, prištiće, umor i višak kilograma. No liječnici upozoravaju da kortizol važan za svakodnevno funkcioniranje. Bez kortizola ne bismo ujutro normalno ustali iz kreveta, reagirali na stres, regulirali šećer u krvi ni držali upale pod kontrolom.

Kako prenosi Eating Well, kortizol je ugrađeni alarmni sustav našeg tijela. Razina mu prirodno doseže vrhunac ujutro kako se budimo, a navečer pada na najniže vrijednosti kako bismo mogli zaspati.

Kod većine zdravih ljudi riječ je o hormonu koji tijekom dana normalno oscilira, a postoje određene navike koje ga mogu povisiti, a da ih nismo toliko ni svjesni. Kao dvije navike koje negativno utječu na razinu kortizola, liječnici izdvajaju kronični stres i loš san.

Kronični stres: Tihi 'podizač' kortizola

Pretrpan raspored, stalno provjeravanje mailova, financijske brige i napeti odnosi lako postanu nova normalnost. Kratki, povremeni stresni trenuci nisu problem, oni kratkoročno podižu kortizol. No kronični, tihi stres svakodnevice funkcionira drukčije.

'Kratkoročno stres podiže kortizol na koristan način, ali kad postane stalan, tijelo drži kortizol povišenim duže nego što je normalno i remeti uobičajeni dnevni ritam, posebno tako da večernje vrijednosti rastu upravo kad bi trebale biti niske', objašnjava dr. Maram Khalifa.

U takvim uvjetima je simpatički živčani sustav, zadužen za stanje borbe i aktivacije, stalno je 'upaljen', dok je parasimpatički, koji nam omogućuje odmor, probavu i oporavak, teško dolazi do izražaja.

Posljedice se ne vide samo na raspoloženju. Dugotrajna napetost u pozadini povezuje se s većim rizikom za inzulinsku rezistenciju, bolesti srca, tjeskobu i depresiju. Stres koji često doživljavamo kao 'samo psihički' tako vrlo konkretno ostavlja trag i na fizičkom zdravlju.

Kratak i/ili loš san

Druga navika koja može podizati kortizol je spavanje, odnosno njegov kronični nedostatak. Ako odlazak u krevet redovito ometate vremenom na mobitelu, gledanjem televizije ili kasnim odlaskom na spavanje, nesvjesno negativno utječete na ritam hormona.

U zdravom ritmu kortizol je najniži u ranijem dijelu večeri, a zatim se polako penje prema svom jutarnjem vrhuncu. Kad spavate premalo, razlika između najviše i najniže vrijednosti smanjuje se te se krivulja izravnava. Rezultat nisu samo očiti simptomi poput umora i maglovitog osjećaja tijekom dana, nego i tihi poremećaji u pozadini.

'Relativno visoka večernja razina kortizola potiče inzulinsku rezistenciju, narušava toleranciju glukoze i pojačava hormonske nepravilnosti koje potiču veći kalorijski unos i nakupljanje visceralne masti te razvoj metaboličkog sindroma', upozorava dr. Khalifa.

Upravo zato stručnjaci sve više ističu važnost konzistentnog, kvalitetnog sna kao jednog od najjednostavnijih načina za resetiranje hormonalne ravnoteže. Kako prenosi Eating Well, cilj je sedam do devet sati sna uz što redovitije vrijeme odlaska u krevet i buđenja.