S dolaskom hladnijih dana mnogi primjećuju da im koža postaje suha, zategnuta i osjetljivija nego inače
Čak ni redovito nanošenje hidratantnih krema ponekad ne donosi očekivano olakšanje, a razlog se može skrivati u svakodnevnim navikama koje na prvi pogled djeluju potpuno bezazleno.
Hladan zrak, grijanje u zatvorenim prostorima i promjene temperature mogu narušiti prirodnu zaštitnu barijeru kože. No dermatolozi upozoravaju da problem tijekom jeseni i zime često dodatno pogoršavamo načinom na koji se tuširamo, čistimo lice ili biramo kozmetičke proizvode.
Prema preporukama Američke akademije za dermatologiju (AAD), nekoliko jednostavnih promjena može pomoći u očuvanju vlažnosti kože tijekom hladnijeg dijela godine.
Predugo tuširanje vrućom vodom
Nema mnogo ugodnijih stvari od dugog, toplog tuša nakon hladnog dana. Ipak, upravo ta navika može dodatno isušiti kožu. Vruća voda i dugotrajno tuširanje uklanjaju dio prirodnih masnoća koje pomažu koži zadržati vlagu, zbog čega se mogu pojaviti zatezanje, svrbež i perutanje.
Dermatolozi preporučuju tuširanje mlakom vodom, u trajanju od pet do deset minuta. Nakon tuširanja kožu je najbolje nježno posušiti ručnikom, bez snažnog trljanja.
Nanošenje kreme tek kada koža postane potpuno suha
Jedna od čestih pogrešaka jest čekanje da se koža potpuno osuši prije nanošenja hidratantne kreme.
Naime, hidratantni proizvodi posebno su korisni kada se nanose na još blago vlažnu kožu jer pomažu zadržati vodu u njezinu površinskom sloju. Zato dermatolozi savjetuju nanošenje kreme odmah nakon tuširanja ili umivanja, dok je koža još lagano vlažna.
Jednako je važno njegovati ruke nakon pranja, osobito tijekom zime, kada su izložene hladnoći i čestom kontaktu s vodom.
Korištenje previše agresivnih proizvoda
Osjećaj savršeno čiste kože nakon umivanja mnogima je znak da je proizvod dobro odradio svoj posao. Međutim, ako nakon čišćenja osjećate neugodno zatezanje, moguće je da je sredstvo previše agresivno.
Proizvodi s intenzivnim mirisima i određeni sastojci za čišćenje mogu dodatno iritirati suhu i osjetljivu kožu. Američka akademija za dermatologiju preporučuje nježna sredstva za čišćenje bez dodanih mirisa.
Tijekom hladnijih mjeseci nekim osobama može odgovarati i smanjivanje učestalosti korištenja proizvoda s retinoidima ili kiselinama za piling, osobito ako primijete pojačanu suhoću i iritaciju. Ako je riječ o propisanoj terapiji, promjene je najbolje dogovoriti s dermatologom.
Pogrešan izbor hidratantne kreme
Nisu svi hidratantni proizvodi jednaki, a lagani losion koji je bio sasvim dovoljan tijekom ljeta možda neće odgovarati izrazito suhoj koži zimi.
Dermatolozi objašnjavaju da bogatije kreme i masti u pravilu bolje sprječavaju gubitak vode iz kože nego lagani losioni. Korisno je obratiti pozornost na sastojke poput glicerina, ceramida, hijaluronske kiseline i vazelina, koji mogu pomoći u održavanju vlažnosti i zaštitne funkcije kože.
Ipak, izbor proizvoda ovisi o tipu kože. Osobama s masnijom kožom ili kožom sklonom aknama često više odgovaraju laganije formulacije.
Zanemarivanje utjecaja grijanja
Tijekom zime puno vremena provodimo u grijanim prostorima, ne razmišljajući o tome koliko suh zrak može utjecati na kožu. Niska vlažnost zraka pogoduje gubitku vode iz njezina površinskog sloja, zbog čega koža može postati gruba, osjetljiva i sklona pucanju. Ovlaživač zraka može pomoći, osobito u spavaćoj sobi, no važno ga je redovito čistiti kako se u njemu ne bi razvijale plijesni i drugi mikroorganizmi.
Preskakanje zaštite od sunca
Jedna od najraširenijih zabluda jest da zaštitni faktor nije potreban kada je hladno ili oblačno.
Međutim, ultraljubičasto zračenje prisutno je tijekom cijele godine, pa dermatolozi preporučuju zaštitu izloženih dijelova kože i zimi.
Za svakodnevnu zaštitu preporučuje se proizvod širokog spektra sa SPF-om 30 ili višim, uz druge mjere zaštite od sunca.
Dobra vijest je da jesensko-zimska njega kože ne mora biti komplicirana ni skupa. Često je dovoljno prilagoditi nekoliko svakodnevnih navika, od temperature vode tijekom tuširanja do izbora odgovarajuće hidratantne kreme.
Pritom je važno pratiti kako koža reagira. Ako suhoća, crvenilo, svrbež ili pucanje kože ne prolaze unatoč pravilnoj njezi, potrebno je potražiti savjet dermatologa jer se iza simptoma ponekad kriju stanja poput ekcema ili drugih kožnih bolesti.