Dok se Europa suočava sa sve intenzivnijim toplinskim valovima, liječnici upozoravaju da ekstremne vrućine ne predstavljaju samo neugodu, već mogu postati ozbiljna prijetnja zdravlju.
Toplinski udar jedno je od najopasnijih stanja povezanih s visokim temperaturama, a bez pravodobne pomoći može dovesti do zatajenja organa, kome pa čak i smrti, upozorava Daily Mail.
vezane vijesti
Stručnjaci ističu da toplinski udar nastaje kada tijelo više nije u stanju održavati normalnu tjelesnu temperaturu. Za razliku od iscrpljenosti zbog vrućine, koja se može ublažiti odmorom i nadoknadom tekućine, toplinski udar hitno je medicinsko stanje koje zahtijeva brzu reakciju.
Prvi znakovi javljaju se već nakon nekoliko minuta
Već nakon pet do deset minuta boravka na visokim temperaturama organizam počinje intenzivnije raditi kako bi se rashladio. Srce ubrzava rad, pojačava se znojenje, a tijelo gubi velike količine tekućine i elektrolita. Ako se izgubljena tekućina ne nadoknadi, vrlo brzo mogu uslijediti dehidracija, glavobolja i osjećaj iscrpljenosti.
U ovoj fazi dovoljno je skloniti se u hlad, piti vodu i izbjegavati izravno sunce kako bi se organizam oporavio.
Ako osoba ostane na visokim temperaturama bez zaštite i dovoljnog unosa tekućine, simptomi postaju izraženiji. Javljaju se jaka žeđ, vrtoglavica, mučnina, grčevi u mišićima, obilno znojenje i osjećaj slabosti.
To su tipični znakovi toplinske iscrpljenosti, stanja koje može prethoditi toplinskom udaru. Liječnici savjetuju da se osoba odmah premjesti u rashlađeni prostor, skine višak odjeće, rashladi hladnim oblozima ili tuširanjem te polako pije vodu ili napitke s elektrolitima.
Ako se simptomi ne povuku unutar pola sata ili se pogoršavaju, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.
Nakon sat vremena tijelo ulazi u opasnu zonu
Boravak na ekstremnim temperaturama dulje od jednog sata može dovesti do porasta tjelesne temperature iznad 38,5 Celzijevih stupnjeva, odnosno do hipertermije. U toj fazi mnogi osjećaju izrazit umor, malaksalost i gubitak energije jer organizam troši ogromne količine energije pokušavajući se rashladiti.
Stručnjaci preporučuju što prije pronaći klimatiziran ili barem zasjenjen prostor, rashladiti tijelo mokrom odjećom ili hladnim oblozima te često piti manje količine vode. Korisno je nadoknaditi i elektrolite hranom poput banana, lubenice ili slanijih grickalica.
Ukoliko organizam više ne uspijeva regulirati tjelesnu temperaturu, ona može porasti i do 40 stupnjeva. Tada dolazi do toplinskog udara, pri kojem mozak, srce, jetra i drugi organi počinju otkazivati.
Prvi simptomi uključuju zbunjenost, poremećaj ravnoteže, ubrzan puls, vrtoglavicu i izrazito vruću kožu. Za razliku od toplinske iscrpljenosti, znojenje može potpuno prestati jer mehanizam hlađenja više ne funkcionira.
U najtežim slučajevima mogu se javiti gubitak svijesti, epileptički napadaji, koma i zatajenje više organa. Bez hitnog liječenja posljedice mogu biti kobne.
Tko je najugroženiji?
Iako su starije osobe, kronični bolesnici i mala djeca i dalje najrizičnije skupine, liječnici upozoravaju da toplinski udar može pogoditi i potpuno zdrave odrasle osobe, osobito ako dugo borave na suncu, intenzivno vježbaju ili ne unose dovoljno tekućine.
Zato tijekom toplinskih valova savjetuju izbjegavanje fizičkih aktivnosti u najtoplijem dijelu dana, nošenje lagane i svijetle odjeće, redovitu hidraciju te boravak u klimatiziranim ili dobro rashlađenim prostorima. Posebnu pozornost treba obratiti na djecu i starije članove obitelji jer se kod njih stanje može pogoršati znatno brže.
