Kako umjetna inteligencija može pomoći u borbi protiv raka, bolesti koja i dalje predstavlja veliki globalni javnozdravstveni problem, tema je o kojoj je u emisiji 'Izaberi zdravlje' govorio prof. Igor Štagljar, inače profesor molekularne genetike i direktor na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Torontu.

Štagljar je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), kanadske akademije Royal Society of Canada te Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO). Njegov se istraživački tim bavi otkrivanjem molekularnih mehanizama različitih vrsta raka i razvojem novih tehnologija koje omogućuju brže i preciznije otkrivanje lijekova.

U svom laboratoriju prof. Štagljar već četiri godine koristi umjetnu inteligenciju zajedno s kolegama s odjela za kemiju, koji su također svjetski priznati stručnjaci za umjetnu inteligenciju. Umjesto da fizički testiraju tisuće kemijskih spojeva, koje treba skladištiti u golemim hladnjacima i obrađivati uz pomoć skupih robota, oni se oslanjaju na umjetnu inteligenciju koja im pomaže u dizajniranju takozvanih pametnih molekula.

Važno istraživanje

Prošle godine objavili su važno otkriće u prestižnom znanstvenom časopisu Nature Biotechnology, a to je istraživanje nedavno proglašeno jednim od deset najvećih svjetskih otkrića u području biotehnologije u protekloj godini.

'Cilj te prošlogodišnje studije bio je 'otključati' takozvane KRAS mutacije, dakle mutacije u genu KRAS, koje su odgovorne za oko 20 posto svih tumora, uključujući rak pluća, gušterače i debelog crijeva, a desetljećima su se smatrale nedostupnima lijekovima. U rekordna četiri mjeseca analizirali smo više od milijun molekularnih struktura i identificirali dva vrlo obećavajuća prototipa lijeka. A u proteklih godinu dana, nakon objave studije, u manje od devet mjeseci ti su spojevi ušli u dubinsku fazu testiranja na staničnim modelima i eksperimentalnim životinjama u mojem laboratoriju u Torontu', objašnjava prof. Štagljar.

Pojednostavljeno rečeno, zaključuje on, umjetna inteligencija djeluje kao iznimno snažan ubrzač razvoja medicine. Ona je akcelerator koji medicinu pretvara iz pretežno reaktivne u proaktivnu znanost.

Umjetna inteligencija, dodao je, djeluje kao jedan nevjerojatan ubrzač. 

Danas prof. Štagljar najveći utjecaj umjetne inteligencije vidi u dijagnostici, osobito u analizi radioloških i patohistoloških slika, gdje AI služi kao 'second pair of eyes', odnosno drugi par očiju koji umanjuje rizik od umora liječnika i njihovih previdova.

Prema njegovim riječima, nedvojbena je i sposobnost umjetne inteligencije da predvidi bolest čak i prije pojave prvih tumorskih stanica. 'No ovdje moram naglasiti nešto vrlo važno: umjetna inteligencija može nam reći koliki je naš rizik, ali mi smo ti koji i dalje držimo ključ prevencije u svojim rukama kroz odluke koje svakodnevno donosimo', rekao je.

U sljedećim godinama možemo očekivati značajne pomake u borbi protiv raka. Prema mišljenju prof. Štagljara, nalazimo se u 'zlatnom dobu onkologije'.

Izazovi i ograničenja umjetne inteligencije u medicini

Uz sve prednosti, razvoj i primjena umjetne inteligencije u borbi protiv raka nose i određene rizike i ograničenja, ponajprije zbog mogućeg 'prevelikog povjerenja' u algoritme, ali i zbog pitanja zaštite privatnosti pacijenata.

Prof. Štagljar smatra da je najveće tehničko ograničenje kvaliteta podataka.

Umjetna inteligencija, dodaje, nikada ne smije zamijeniti ljudski nadzor, kliničku intuiciju i ono najvažnije - ljudsku empatiju.

Na kraju, prof. Štagljar je u emisiji 'Izaberi zdravlje' najavio i veliki svjetski znanstveni skup koji će se od 1. do 3. srpnja održati u Splitu. U suradnji s Mediteranskim institutom za istraživanje života (MedILS), Sveučilištem u Splitu i Gradom Splitom organizira simpozij pod nazivom 'AI-Powered Medicine: From Discovery to Impact'.