Koja je zapravo cijena koju plaćamo za struju znamo tek kada nam stigne mjesečni račun. Da sušilica rublja povećava račun, znamo odavno, no ponekad uistinu olako shvaćamo stvari oko nas, pa tako i sve moguće aparate koji su 0-24 uključeni u struju, iako rade u rijetkim situacijama.

Samo da se malo osvijestimo i počnemo razmišljati o tome da iz struje isključimo nepotrebne aparate mogli bi smanjiti konačne račune. Kako bi vam olakšali proučili smo umjesto vas i doznali na koji sve način možete umanjiti račun.

Ostavljanje električnih uređaja konstantno u stanju pripravnosti. Naime, prema nekim istraživanjima električni uređaji koji su 24 sata dnevno uključeni u struju, bez obzira koristili ih ili ne, mogu uvećati vaš račun za nevjerojatnih 10 posto. Najveći krivac za to je definitivno televizija, koja je uvijek u stanju pripravnosti, a osim nje tu su i printeri, skeneri i stolna računala, jer smo jednostavno lijeni isključiti ih svaki puta iz struje. Jednostavnije je doći i samo stisnuti tipku kojom ćemo pojedini uređaj pokrenuti u sekundi. Zapitajte se isplati li se to ili ne, a za prvu ruku pokušajte započeti s predmetima koje koristite najmanje, čime ćete zapravo spoznati koliko vam zapravo uređaja treba biti stalno uključeno u struju.

Punjenje telefona cijelu noć. U današnje vrijeme, kada se proizvođači mobitela nadmeću tko će osmisliti brži punjač i brže punjenje mobitela, zahvaljujući kojima je potrebno tek nekoliko sati da se napune u potpunosti, uistinu je suludo ostaviti uključen u struju na punjač preko noći. I najmoderniji pametni telefon pokušat će se preko punjača neprestano napuniti, iako je već na 100%. Isto pravilo vrijedi i za prijenosna računala, kao i ostale uređaje koje redovito punite.

Nepotrebno otvaranje hladnjaka i gledanje unutra. Ova dobro nam znana ‘aktivnost’ konstanta je vjerojatno u svakom domu. Svi mi barem jednom dnevno otvorimo hladnjak i ispred otvorenih vrata razmišljamo što bi uzeli i pojeli. Tih nekoliko sekundi ‘buljenja’ u hladnjak na kraju se pretvaraju u nevjerojatnih 10 sati koliko ljudi svake godine provedu gledajući u otvoreni hladnjak ili zamrzivač. Možda vam sve ovo zvuči glupo, no postavimo to ovako - svakih 10 sekundi koliko ostavimo otvorena vrata hladnjaka znači da će mu trebati i do 45 minuta, ovisno o hladnjaku, da se vrati na temperaturu koja mu je zadana. Još kraće rečeno - vaš se hladnjak, kao jedan od najvećih potrošača energije, mora jako potruditi i potrošiti dosta struje kako bi se vratio u normalu.

Ostavljanje upaljenih svjetala i korištenje neučinkovitih žarulja. Jedno od najočitijih navika rasipanja energije zasigurno je i ostavljanje upaljenih svjetala, koje većina nas čini, i to u prostorijama u kojima se ne nalazimo. Uz to, u današnje vrijeme kada se zahvaljujući tehnologiji nude alternative žaruljama sa žarnom niti, uistinu je nevjerojatno da se iste još koriste. Najbolji odabir možda su žarulje s LED diodama koje troše manje energije, a njihovo trajanje ide do desetak tisuća sati.

Uključivanje napola pune perilice posuđa. Iako korištenjem perilice posuđa uistinu trošite manje vode i struje, to isto pravilo, kada je o konačnom računu riječ, vrijedi samo kada je ona puna. Ukoliko palite napola punu, potrošit ćete istu količinu električne energije, stoga je nekada bolje da to odradite ručno. Kako bi dodatno bili energetski učinkovitiji, nakon oprane pune perilice, a prije početka ciklusa sušenja, isključite ju i osušite posuđe na zraku.

Korištenje električnih uređaja niske energetske učinkovitosti. Već je dobro poznato da električni uređaji nižeg energetskog razreda troše puno više struje, stoga kada kupujete ili mijenjate pojedini kuhinjski uređaj, svakako odaberite onaj iz razreda A. Istina je da će vas u početku koštati malo više, no dugoročno će se isplatiti.