Kada temperature prijeđu granicu ugode, tijelo troši dodatnu energiju na hlađenje, pa je i prehranu dobro prilagoditi lakše probavljivijim obrocima i dovoljnom unosu tekućine
Tijekom velikih vrućina nije važno samo to koliko pijemo, nego i što jedemo. Teška, masna i jako začinjena hrana dodatno opterećuje probavni sustav, može pojačati osjećaj tromosti i učiniti sparne dane još neugodnijima.
Zato stručnjaci savjetuju da se u danima koje obilježava toplinski val prednost da jednostavnijim i lakšim jelima, manjim porcijama te namirnicama bogatima vodom, poput sezonskog voća i povrća.
Masna i pržena hrana najčešće je loš izbor
Pržena hrana, masni komadi mesa, teški umaci i obilni obroci nisu najbolji izbor kada je vani izrazito vruće. Takva jela duže se probavljaju, mogu izazvati osjećaj težine i pospanosti, a tijelo se zbog njih dodatno zagrijava jer mora uložiti više napora u probavu.
To ne znači da se tijekom ljeta treba potpuno odreći mesa, ali je bolje birati lakše opcije, pripremu na pari, kuhanje, pečenje bez puno masnoće ili jednostavne obroke s ribom, povrćem i žitaricama.
Jako začinjena hrana može pojačati nelagodu
Ljuta i jako začinjena jela nekima odgovaraju i ljeti, ali tijekom toplinskog vala mogu pojačati znojenje, žgaravicu i osjećaj neugode. Osobito oprezni trebaju biti oni koji imaju osjetljiv želudac, refluks ili probleme s probavom.
Umjesto teških začina i ljutih umaka, bolji su izbor svježe začinsko bilje, limun, maslinovo ulje i lagani preljevi koji daju okus, a ne opterećuju organizam.
Oprezno s alkoholom, kofeinom i slatkim pićima
Za vrućih dana posebno je važno redovito piti tekućinu, čak i kada žeđ nije jako izražena. No nije svako piće jednako korisno. Alkohol može pridonijeti dehidraciji, a napici s puno kofeina i šećera također nisu najbolji izbor ako se piju u velikim količinama.
Najsigurniji izbor ostaje voda, no dobro mogu doći i blago ohlađene juhe, nezaslađeni čajevi, limunada bez puno šećera te voće i povrće s visokim udjelom vode.
Bolje je jesti manje, ali češće
Umjesto jednog velikog i teškog obroka, tijekom vrućina bolje je jesti više manjih obroka jer se lakše probavljaju, ne stvaraju nagli osjećaj umora i pomažu održati energiju stabilnijom.
Na tanjuru bi se češće trebali naći salate, variva, lagane juhe, jogurt, kefir, svježe voće, povrće, riba, mahunarke i cjelovite žitarice. Takva hrana osigurava vodu, minerale i vitamine, a ne ostavlja osjećaj težine.
U svakom slučaju, najbolji izbor su namirnice koje osvježavaju i ne opterećuju probavu: lubenica, dinja, krastavci, rajčice, tikvice, lisnata salata, bobičasto voće, breskve, marelice i lagani mliječni proizvodi.
U danima najvećih vrućina vrijedi jednostavno pravilo: što je obrok lakši, svježiji i manje mastan, to će ga tijelo lakše podnijeti. Tešku, previše začinjenu hranu i alkohol bolje je ostaviti za hladnije dane.