Miris svježe kave, tek oguljene naranče ili omiljenog parfema može nas u trenutku vratiti u prošlost i probuditi uspomene za koje smo mislili da su zaboravljene
No znanstvenici istražuju može li naš osjet mirisa imati još jednu zanimljivu ulogu – onu povezanu s pamćenjem i zdravljem mozga.
Kada govorimo o očuvanju mentalne vitalnosti, najčešće spominjemo tjelesnu aktivnost, kvalitetan san, pravilnu prehranu i mentalne izazove. No posljednjih godina sve više pozornosti privlači nešto mnogo jednostavnije: treniranje osjeta mirisa.
Riječ je o metodi koja podrazumijeva redovito i svjesno izlaganje različitim mirisima, a znanstvenici istražuju može li takva stimulacija, osim poboljšanja njuha, povoljno djelovati i na određene kognitivne sposobnosti.
Zašto mirisi tako snažno bude uspomene?
Gotovo svatko doživio je trenutak u kojem ga je neki miris iznenada podsjetio na djetinjstvo, dragu osobu ili davno zaboravljen događaj.
Razlog se krije u načinu na koji naš mozak obrađuje mirise. Osjet njuha usko je povezan s moždanim područjima koja sudjeluju u pamćenju i emocijama, uključujući hipokampus i amigdalu. Upravo ta povezanost potaknula je znanstvenike da istraže može li redovita stimulacija osjeta mirisa imati šire učinke na funkcioniranje mozga.
Neka manja istraživanja sugeriraju da bi takav trening mogao povoljno utjecati na određene aspekte pamćenja i drugih kognitivnih funkcija. Ipak, rezultati su zasad preliminarni i potrebna su opsežnija istraživanja.
Jednostavna vježba koja traje svega nekoliko minuta
Treniranje njuha, poznato i kao olfaktorni trening, nije komplicirano i ne zahtijeva posebnu opremu.
U istraživanjima i rehabilitaciji poremećaja njuha često se koriste četiri različita mirisa: ruža, limun, eukaliptus i klinčić.
Vježba se temelji na svjesnom prepoznavanju i razlikovanju mirisa. Umjesto da samo nakratko pomirišemo određeni predmet, cilj je usmjeriti pozornost na njegov miris i pokušati ga povezati s poznatim iskustvom.
Primjerice, možete odabrati nekoliko lako prepoznatljivih mirisa i svakome posvetiti petnaestak do dvadesetak sekundi, uz kratke stanke između njih. U uobičajenim protokolima rehabilitacije njuha takve se vježbe ponavljaju dvaput dnevno tijekom više tjedana ili mjeseci.
No važno je razlikovati dvije stvari: treniranje njuha ima primjenu kod određenih poremećaja osjeta mirisa, ali njegove koristi za očuvanje pamćenja još nisu dovoljno potvrđene.
Što su pokazala istraživanja? Posebnu pozornost privukla su istraživanja u kojima su znanstvenici proučavali učinke redovitog izlaganja različitim mirisima na kognitivne sposobnosti starijih osoba.
U jednoj manjoj studiji, objavljenoj 2023. u časopisu Frontiers in Neuroscience, sudionici su tijekom spavanja bili izloženi različitim mirisima. Nakon šest mjeseci istraživači su zabilježili poboljšanje rezultata na određenom testu verbalnog pamćenja u skupini koja je bila izložena mirisima.
Ipak, istraživanje je obuhvatilo malen broj sudionika, a takvi rezultati ne dokazuju da izlaganje mirisima može spriječiti demenciju.
Osim toga, izlaganje mirisima tijekom spavanja nije isto što i svjesno treniranje njuha tijekom dana. Zato se rezultati ne mogu automatski primijeniti na sve oblike olfaktornog treninga.
Kakve veze njuh ima s demencijom?
Znanstvenici već dulje proučavaju povezanost između slabljenja osjeta mirisa i neurodegenerativnih bolesti.
Kod nekih osoba promjene njuha mogu se pojaviti prije izraženijih poteškoća s pamćenjem, a istraživanja su pokazala povezanost slabijeg prepoznavanja mirisa s povećanim rizikom od kognitivnog slabljenja.
No to ne znači da je svaka promjena njuha znak Alzheimerove bolesti.
Osjet mirisa može oslabjeti zbog brojnih drugih razloga, uključujući virusne infekcije, alergije, bolesti sinusa, određene lijekove i prirodne promjene povezane sa starenjem.
Također, zasad nema dovoljno dokaza da bi se treniranje njuha moglo preporučivati kao metoda prevencije Alzheimerove bolesti ili drugih oblika demencije.
Mala navika koja bi mogla imati zanimljive koristi
Iako znanstvenici još nemaju konačne odgovore, istraživanja njuha otvaraju zanimljivo pitanje: koliko svakodnevni osjetilni doživljaji mogu utjecati na funkcioniranje našeg mozga? Svjesno obraćanje pozornosti na mirise može biti jednostavna aktivnost koja nas potiče da bolje koristimo osjet koji često zanemarujemo.
Miris jutarnje kave, svježeg limuna ili začinskog bilja tako može postati povod za kratku vježbu pažnje i prepoznavanja mirisa. Hoće li takve aktivnosti dugoročno imati mjerljiv učinak na pamćenje, tek treba utvrditi.
Za sada stručnjaci naglašavaju da su redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san, uravnotežena prehrana, društvena uključenost i kontrola čimbenika rizika za bolesti srca i krvnih žila među važnijim koracima za očuvanje zdravlja mozga.
Treniranje njuha moglo bi se jednog dana pokazati korisnom dopunom, ali ne i zamjenom za te navike.