SAVJETI FIZIOTERAPEUTKINJE

Dio tijela koji stalno ozljeđujemo, a gotovo ga nitko ne trenira

18.11.2026 u 17:06

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Gležnjevi nas drže na nogama, amortiziraju svaki korak i čuvaju ravnotežu, ali o njima rijetko razmišljamo dok ih ne ozlijedimo. Britanska fizioterapeutkinja Genevieve Tawiah tvrdi da se većina takvih ozljeda može izbjeći te objašnjava kako ojačati taj često zanemaren zglob.

Gležnjevi su glavni amortizer tijela i ključni su za stajanje, hodanje, trčanje i održavanje ravnoteže. Ipak, mnogi ih nikad ciljano ne vježbaju.

Ozljede gležnja vrlo su česte, upozorava Genevieve Tawiah, fizioterapeutkinja specijalizirana za rad s izvođačima, koja je radila i na plesnom showu ‘Strictly Come Dancing’. Prema podacima britanskog instituta NICE, ozljede gležnja čine oko pet posto posjeta hitnoj službi u Velikoj Britaniji.

U podcastu BBC-ja ‘What’s Up Docs?’ Tawiah je rekla da se ozljede mogu izbjeći ‘ako ste snažni i svjesni svog stopala i gležnja te lanca koji na njih utječe’. Predložila je tri koraka.

Sve počinje od nožnog palca

Temelj snažnih gležnjeva, kaže Tawiah, jest svjesnost veze između mozga i tijela. To znači da osjećate što vam gležnjevi rade, a da ih pritom ne morate gledati. Kako objašnjava, riječ je o slanju informacija iz mozga prema stopalu i gležnju, što stvara dobar temelj za svaki trening koji slijedi.

Da biste tu svjesnost razvili, savjetuje vježbe tijekom kojih pratite stopalo pogledom. Počnite s malim pokretima nožnih prstiju jer oni utječu na to kako se težina prenosi kroz gležanj.

Prva vježba: pritisnite vrh nožnog palca u pod, zadržite ga i promatrajte kako se aktivira svod stopala. Tawiah kaže da ćete osjetiti kao da vas nešto vuče kroz svod. Za drugu vježbu stavite olovku na pod uz nožni palac, paralelno s njim, pa pokušajte palac odmaknuti prema olovci. Taj se pokret naziva abdukcija.

Snaga, kontrola i ravnoteža

Gležanj nam pomaže održati ravnotežu, nositi težinu tijela i prenositi silu, pa ga treba trenirati u sva tri smjera.

Za snagu su korisni podizanje na prste: stanite uz čvrstu površinu, podignite pete od poda i prebacite se na prste, pazeći da se gležnjevi ne klimaju i ne izvijaju prema van. Ravnotežu možete vježbati hodanjem stopalo ispred stopala, kao gimnastičarka na gredi, uz kontrolu nad svakim korakom.

Kontrolu razvijaju i svakodnevni pokreti, poput ustajanja sa stolca na jednoj ili obje noge i hodanja stubama. ‘Ako idete uz stube i primijetite da uvijek krećete istom nogom, vježbajte kretanje drugom’, savjetuje Tawiah.

Onima koji se oporavljaju od uganuća predlaže stajanje na jednoj nozi uz bacanje i hvatanje lopte ili iskorake u stranu uz zadržavanje ravnoteže na nozi koja doskače. Kod tendinopatije, dugotrajnih tegoba s tetivom, važno je sporo opterećenje s većom težinom, primjerice podizanje na prste na spravi za potisak nogama.

Obuća je važnija nego što mislite

Pravilan odabir obuće, ističe fizioterapeutkinja, velik je dio podrške gležnjevima. Mnogi griješe noseći ravne balerinke, šiljaste cipele ili tenisice koje su sprijeda preuske. Tawiah predlaže jednostavan test: zamislite da cipela nema gornji dio. Bi li prsti imali dovoljno mjesta ili bi se nožni palac prelijevao preko ruba?

‘Barefoot’ obuća sve je popularnija i može biti korisna, ali tek kad stopalo i gležanj imaju dobru osnovnu snagu. Na nju se treba navikavati postupno. Tawiah preporučuje i određenu potporu svoda stopala jer ona utječe na to kako se težina raspoređuje tijekom pokreta.

Različite aktivnosti traže različitu obuću. Za čučnjeve je bolja ravnija cipela jer je na mekanom đonu teže održati ravnotežu i pravilno rasporediti težinu. Za trčanje su prikladnije tenisice s više amortizacije. Na dugim planinarskim turama gojzerice mogu smanjiti rizik od težih uganuća, no ako ih nosite dugo i svakodnevno, mogu povećati ukočenost gležnja jer donekle ograničavaju njegovu pokretljivost.