Dugotrajan kašalj, iskašljavanje i zadihanost pri svakodnevnim aktivnostima simptomi su koje mnogi pripisuju pušenju, starenju ili slabijoj kondiciji. Međutim, mogu upućivati na kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB), ozbiljnu kroničnu bolest dišnog sustava koja se često dijagnosticira tek kada već značajno utječe na kvalitetu života
Pravodobno prepoznavanje simptoma, prestanak pušenja i odgovarajuće liječenje mogu usporiti napredovanje bolesti i pomoći pacijentima da dulje očuvaju kvalitetu života.
Povodom Svjetskog dana KOPB-a, koji se obilježava ove godine 18. studenoga, upozoravamo na važnost pravodobnog prepoznavanja simptoma ove kronične bolesti pluća. Iako se najčešće povezuje s pušenjem, KOPB može pogoditi i nepušače, a zbog postupnog razvoja simptoma često se otkriva tek u uznapredovaloj fazi.”
Što je KOPB, koji su najčešći simptomi i zašto se bolest često prepoznaje tek u uznapredovaloj fazi razgovarali smo s dr.sc. Dinom Pavičićem, dr. med., specijalistom interne medicine i subspecijalistom pulmologije iz Poliklinike Medikol.
Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) kronična je upalna bolest dišnog sustava koju karakterizira trajno suženje dišnih putova i otežan protok zraka kroz pluća. Promjene zahvaćaju dišne putove, plućno tkivo ili oboje, a bolest najčešće ima progresivan tijek.
Najčešći simptomi su kronični kašalj, često praćen iskašljavanjem, zadihanost i otežano disanje, osobito tijekom fizičkog napora. U uznapredovalim stadijima bolesti zaduha se može javljati i tijekom mirovanja. Pacijenti mogu osjećati i pritisak u prsima, piskanje pri disanju, umor te smanjenu sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti.
KOPB se često otkriva kasno jer su početni simptomi blagi, postupno se razvijaju i mogu varirati u intenzitetu. Pacijenti ih nerijetko pripisuju pušenju, starenju ili slabijoj fizičkoj kondiciji pa ne potraže liječničku pomoć na vrijeme. U međuvremenu bolest može napredovati, a mogu se razviti i komplikacije te druge bolesti povezane s KOPB-om.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, KOPB je treći vodeći uzrok smrti u svijetu. U 2023. godini od ove je bolesti umrlo oko 3,4 milijuna ljudi, što potvrđuje njezinu važnost kao javnozdravstvenog problema.
KOPB se tradicionalno povezivao s muškarcima pušačima. Je li se ta slika promijenila i obolijevaju li danas žene jednako često? Postoje li razlike u simptomima i tijeku bolesti između žena i muškaraca?
KOPB se dugo smatrao bolešću koja prvenstveno pogađa muškarce, ponajprije zbog veće učestalosti pušenja u muškoj populaciji. Međutim, posljednjih desetljeća bilježi se porast pojavnosti bolesti među ženama, što je dijelom povezano s promjenama pušačkih navika.
Žene mogu razviti KOPB i uz manju izloženost duhanskom dimu, a neka istraživanja upućuju na to da mogu biti osjetljivije na štetne učinke duhanskog dima. Kod žena se mogu ranije pojaviti izražena zaduha i ograničenja u svakodnevnim aktivnostima. Ipak, simptomi i tijek bolesti individualni su te ovise o brojnim čimbenicima.
Važno je naglasiti da KOPB nije isključivo muška bolest i da se na simptome treba reagirati neovisno o spolu.
Koliko je pušenje povezano s razvojem KOPB-a i mogu li bolest razviti i osobe koje nikada nisu pušile?
Pušenje je najvažniji pojedinačni čimbenik rizika za razvoj KOPB-a, osobito dugogodišnje aktivno pušenje. Duhanski dim oštećuje dišne putove i plućno tkivo te potiče kroničnu upalu koja s vremenom može dovesti do trajnog ograničenja protoka zraka.
Ipak, KOPB mogu razviti i osobe koje nikada nisu pušile. Među ostalim čimbenicima rizika su dugotrajna izloženost onečišćenom zraku, dimu nastalom izgaranjem biomase, prašini i kemijskim tvarima na radnom mjestu, kao i određena genetska predispozicija.
Zbog toga je važno da se kod osoba s dugotrajnim respiratornim simptomima razmotri mogućnost KOPB-a čak i ako nikada nisu pušile.
Kada bi dugotrajan kašalj, iskašljavanje ili zadihanost trebali biti razlog za posjet pulmologu?
Ako kašalj, iskašljavanje ili zadihanost traju dulje vrijeme, ponavljaju se ili postupno postaju izraženiji, svakako je preporučljivo javiti se liječniku. Posebnu pozornost trebaju obratiti osobe starije od 40 godina koje su pušači ili su dugotrajno bile izložene duhanskom dimu, onečišćenju zraka ili drugim štetnim česticama.
Važno je ne čekati da se zaduha počne javljati pri minimalnom naporu ili u mirovanju. Upravo su postupno smanjivanje tolerancije na fizički napor i izbjegavanje aktivnosti koje su ranije bile uobičajene neki od znakova na koje treba obratiti pozornost.
Kako izgleda dijagnostika KOPB-a? Koju ulogu ima spirometrija i koje se dodatne pretrage mogu preporučiti?
Dijagnostika KOPB-a započinje detaljnim pulmološkim pregledom, tijekom kojeg liječnik razgovara s pacijentom o simptomima, njihovom trajanju, pušačkim navikama i mogućoj izloženosti štetnim tvarima. Jedna od najvažnijih pretraga je spirometrija, kojom se procjenjuje plućna funkcija, odnosno mjeri količina i brzina zraka koju osoba može udahnuti i izdahnuti.
Za potvrdu dijagnoze KOPB-a potrebno je utvrditi postojanje trajnog ograničenja protoka zraka spirometrijom nakon primjene bronhodilatatora. Ovisno o kliničkoj slici, liječnik može preporučiti i dodatne pretrage.
Među njima su test reverzibilnosti nakon primjene bronhodilatatora, primjerice Ventolin test, kojim se procjenjuje promjena plućne funkcije nakon lijeka, te mjerenje difuzijskog kapaciteta pluća (DLCO), kojim se procjenjuje sposobnost prijenosa plinova iz plućnih mjehurića u krv.
Ako postoji sumnja na istodobnu prisutnost KOPB-a i astme, potrebno je dodatno procijeniti obilježja obiju bolesti. Ovisno o simptomima i nalazima, mogu se preporučiti i radiološke pretrage poput rendgena pluća (RTG) ili kompjutorizirane tomografije (CT), koje omogućuju detaljniji prikaz plućnog tkiva i otkrivanje mogućih pridruženih promjena.
Može li se KOPB uspješno liječiti i koliko rano otkrivanje bolesti, prestanak pušenja i odgovarajuća terapija mogu utjecati na kvalitetu života pacijenta?
KOPB je kronična bolest koja se ne može u potpunosti izliječiti, ali se može uspješno liječiti i držati pod kontrolom. Cilj liječenja je ublažiti simptome, poboljšati plućnu funkciju i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti, smanjiti učestalost pogoršanja bolesti te usporiti njezino napredovanje.
Prestanak pušenja najvažnija je mjera kojom pacijent može utjecati na tijek bolesti. Njime se smanjuje daljnje oštećenje pluća i usporava pad plućne funkcije. Važno je pritom razumjeti da već nastala strukturna oštećenja plućnog tkiva, poput emfizema, u pravilu nisu potpuno reverzibilna, no pravodobnim liječenjem moguće je značajno poboljšati simptome i kvalitetu života.
Osnovu farmakološkog liječenja najčešće čine inhalacijski lijekovi, odnosno takozvane pumpice, koje šire dišne putove i olakšavaju disanje. Ovisno o težini bolesti, simptomima i učestalosti pogoršanja, mogu se primjenjivati različite kombinacije inhalacijskih lijekova.
Kod pogoršanja bolesti, ovisno o uzroku i kliničkoj procjeni, mogu biti potrebni antibiotici ili kortikosteroidi. Važnu ulogu imaju i plućna rehabilitacija, redovita tjelesna aktivnost prilagođena mogućnostima pacijenta, cijepljenje protiv respiratornih infekcija te, kod bolesnika s određenim stupnjem kroničnog nedostatka kisika, dugotrajna terapija kisikom.
Stoga je pravodobno prepoznavanje KOPB-a iznimno važno. Što se bolest ranije dijagnosticira i započne liječenje, veće su mogućnosti očuvanja plućne funkcije, samostalnosti i kvalitete života.
Koje su mogućnosti dijagnostike KOPB-a dostupne u Poliklinici Medikol?
U Poliklinici Medikol pacijentima su dostupni specijalistički pregled pulmologa, spirometrija i Ventolin test te radiološka dijagnostika pluća, uključujući RTG, niskodozni CT (LDCT) i MSCT pluća.
Specijalistički pulmološki pregled obuhvaća detaljnu procjenu zdravstvenog stanja pacijenta, razgovor o simptomima i dosadašnjim bolestima, klinički pregled te analizu dostupnih dijagnostičkih nalaza. Prema potrebi, pulmolog preporučuje dodatne pretrage i određuje individualizirani plan daljnje dijagnostike, liječenja i praćenja.
Redovite kontrole posebno su važne za osobe s već dijagnosticiranim KOPB-om, ali i za sve one koji imaju dugotrajne respiratorne tegobe ili pripadaju rizičnim skupinama. Pravodobna reakcija i odgovarajuća stručna procjena prvi su koraci prema boljoj kontroli bolesti i očuvanju zdravlja dišnog sustava.
Brinite o svom zdravlju na vrijeme! Za više informacija i provjeru termina javite se Poliklinici Medikol na broj 072 12 12 12 ili putem e-maila info@medikol.hr.