ČUVAJTE ZDRAVLJE

Kardiolozi upozoravaju na svakodnevnu naviku koja tiho oštećuje arterije: Mnogi je ponavljaju satima

19.11.2026 u 17:38

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Dugotrajno sjedenje može nepovoljno utjecati na zdravlje srca i krvnih žila, čak i kada ne osjećamo nikakve simptome. Kardiolozi upozoravaju da višesatno mirovanje smanjuje protok krvi, osobito u nogama, te može narušiti elastičnost arterija. Dobra je vijest da već kratke pauze za kretanje mogu pomoći u očuvanju zdravlja krvožilnog sustava

Većina ljudi svjesna je da nedostatak tjelesne aktivnosti nije dobar za zdravlje, no manje je poznato što se događa s krvnim žilama kada svakodnevno provodimo osam ili više sati sjedeći.

Kako piše američki magazin Parade, kardiolozi upozoravaju da dugotrajno sjedenje može negativno utjecati na cirkulaciju i funkciju arterija, a posljedice se često razvijaju bez očitih znakova upozorenja.

'Arterije su životne linije srca i razumijevanje njihove uloge prvi je korak u njihovoj zaštiti', ističe kardiolog dr. Nadim Geloo.

Što se događa s arterijama dok sjedimo?

Arterije prenose krv bogatu kisikom iz srca prema organima i tkivima. Njihova elastičnost omogućuje prilagodbu promjenama krvnog tlaka i održavanje urednog protoka krvi.

Međutim, kada dugo sjedimo, mišići nogu gotovo se ne aktiviraju, zbog čega slabije pomažu vraćanju krvi prema srcu.

'Dugotrajno sjedenje smanjuje protok krvi, osobito u nogama, jer se mišići ne stežu kako bi pomogli vraćanju krvi prema srcu', objašnjava kardiolog dr. Neil D. Shah.

Dr. Kevin Shah iz MemorialCare Heart & Vascular Institute upozorava da se tijekom dugotrajnog sjedenja može narušiti normalna funkcija krvnih žila. Arterije se tada, slikovito rečeno, mogu ponašati više poput krutih cijevi nego elastičnih kanala.

Takve promjene, ako se ponavljaju tijekom duljeg razdoblja, mogu pridonijeti povećanom opterećenju kardiovaskularnog sustava.

Problem je što simptoma često nema

Jedna od najvećih opasnosti bolesti arterija jest činjenica da se promjene mogu razvijati postupno, bez jasnih simptoma. Smanjena elastičnost arterija povezana je s povišenim krvnim tlakom, dok ateroskleroza nastaje nakupljanjem masnih i drugih tvari u stijenkama arterija.

Dr. Geloo upozorava da oštećenje unutarnje ovojnice krvnih žila i poremećaji protoka krvi mogu stvarati uvjete koji pogoduju razvoju ateroskleroze.

Ako se krvna žila znatno suzi ili začepi ugruškom, posljedice mogu biti ozbiljne, uključujući srčani ili moždani udar.

Ipak, važno je naglasiti da dugotrajno sjedenje nije jedini uzrok takvih bolesti. Na njihov razvoj utječu i pušenje, povišeni kolesterol, dijabetes, krvni tlak, prehrana, nasljedni čimbenici i druge životne navike.

Nije dovoljno samo otići na trening

Kardiolozi upozoravaju da sjedilački način života ne znači nužno da osoba uopće ne vježba. Netko može redovito odlaziti u teretanu ili trčati nekoliko puta tjedno, a istodobno provoditi velik dio radnog dana za računalom.

Prema dr. Kevinu Shahu, posebno je problematično kada sjedenje traje osam do deset sati dnevno ili dulje. Zbog toga je, uz redovitu tjelesnu aktivnost, važno prekidati duga razdoblja mirovanja.

Koliko često treba ustati?

Dobra je vijest da zaštita krvnih žila ne zahtijeva nužno velike promjene svakodnevne rutine.

'Čak i kratke pauze za kretanje obnavljaju cirkulaciju i poboljšavaju funkciju arterija', ističe dr. Kevin Shah.

Kardiolozi preporučuju ustajanje i kratko hodanje otprilike svakih 30 do 60 minuta.

To može značiti nekoliko minuta hodanja po uredu, odlazak po vodu, korištenje stepenica ili jednostavno kratko razgibavanje. Takve aktivnosti potiču rad mišića nogu i pomažu cirkulaciji.