Koronavirus ne napada samo pluća već gotovo svaki glavni sustav ljudskog tijela: Značajan dio bolesnika pati i od oštećenja bubrega, srca i mozga

Tim stručnjaka iz Medicinskog centra Columbia University Irving u New Yorku, jedne od bolnica koju su proljetos preplavili pacijenti zaraženi koronavirusom, obradio je vlastita iskustva i prikupio izvještaje drugih medicinskih timova širom svijeta.

Sveobuhvatna klinička slika pokazala je da koronavirus napada gotovo svaki glavni sustav ljudskog tijela. Pokazalo se da izravno oštećuje organe, uzrokuje zgrušavanje krvi, propuštanje krvi i bjelančevina u bubrezima, remeti srčani ritam, izaziva osipe na koži, uzrokuje glavobolju, vrtoglavicu, bolove u mišićima, bol u želucu i druge simptome uz već poznate klasične respiratorne simptome poput kašlja i temperature.

'Liječnici o Covid-19 trebaju razmišljati kao o višesistemskoj bolesti. Puno je novih vijesti o zgrušavanju, ali važno je također shvatiti da značajan dio tih bolesnika pati od oštećenja bubrega, srca i mozga, a liječnici ta stanja moraju liječiti zajedno s respiratornim tegobama', navodi u izjavi dr. Aakriti Gupta, kardiolog sa Sveučilišta Columbia koji je radio na pregledu izvještaja.

Veliki dio štete koju virus uzrokuje, kako se čini, posljedica je njegovog afiniteta prema receptoru ACE2, svojevrsnom molekularnom ulazu u stanice. Ovim su receptorima prekrivene stanice koje oblažu krvne žile, ima ih u bubrezima, kanalima u jetri, gušterači, crijevnom traktu i sluznici dišnih putova, što koronavirus može iskoristiti za hvatanje na stanice i njihovu infekciju, napisao je u pregledu tim sa Sveučilišta Columbia, koji je objavljen u časopisu Nature Medicine.

'Nalazi sugeriraju da se oštećenja više organa mogu pojaviti barem djelomično zbog izravnog oštećenja tkiva virusom', napisao je u izvješću tim.

Infekcija koronavirusom aktivira i imunološki sustav, a kao dio tog odgovora javlja se proizvodnja upalnih proteina koje nazivamo citokini. Ova upala može oštetiti stanice i organe, a takozvana citokinska oluja jedan je od uzročnika težih simptoma bolesti.

'Ovaj virus je neobičan i teško je ne biti impresioniran svim tim njegovim manifestacijama na ljudskom tijelu', navodi u izjavi dr. Mahesh Madhavan, drugi kardiolog koji je radio na pregledu izvještaja.

Zgrušavanje krvi, kako se čini, može uzrokovati nekoliko različitih mehanizama: izravno oštećenje stanica koje oblažu krvne žile i interferencija s različitim mehanizmima zgrušnjavanja u samoj krvi. Vjerojatnost zgrušavanja, vjeruju znanstvenici, može povećati i niska razina kisika u krvi uzrokovana upalom pluća.

Ti ugrušci mogu uzrokovati srčani ili moždani udar, ali se mogu uglaviti i u plućima ili nogama. Mogu dovesti i do začepljenja bubrega i tako ometati tretmane dijalize koji su potrebni najteže pogođenim bolesnicima.

Oštećenja gušterače mogu pogoršati situaciju s dijabetesom, a pokazalo se da su dijabetičari izloženi najvećem riziku od teške bolesti i smrti uzrokovanih koronavirusom.

Koronavirus može, pokazao je pregled, izravno oštetiti i mozak, ali neke neurološke pojave vjerojatno su posljedica i samog liječenja.

'Bolesnici s Covid-19 mogu trebati intubaciju (uvođenje cijevi, op.a.) dva do tri tjedna, a četvrtina oboljelih pomoć respiratora trebaju 30, pa čak i više dana. To su vrlo dugotrajne intubacije zbog kojih pacijentima trebna puno sredstava za smirenje. 'ICU delirij' (delirij u jedinicama intenzivne skrbi, op.a.) dobro je poznato stanje još i prije Covid-19, a halucinacije su više posljedica dužeg perioda kojeg pacijenti provode na sedativima bego samog virusa', navodi Gupta.

Virus djeluje na imunološki sustav i iscrpljujući T-stanice koje tijelo obično koristi za borbu protiv virusnih infekcija.

'Limfopenija, marker oslabljenog staničnog imuniteta, glavni je laboratorijski nalaz prijavljen u 67 do 90 posto slučajeva kod oboljelih od Covid-19', navode istraživači.

'Liječnici trebaju liječiti sve ove pojave kad se pacijent s koronavirusom pojavi u bolnici', zaključuje tim stručnjaka sa Sveučilišta Columbia.

Evo i dvije dobre vijesti za kraj

'Gastrointestinalni simptomi mogu biti povezani s dužim trajanjem bolesti, ali nisu povezani s povećanom stopom smrtnosti', navode istraživači, a za brojne simptome na koži, poput osipa, ljubičastih pjega i natečenih nožnih prstiju, kažu da sami nestaju.