'Svaka se priča može sagledati s dvije strane, pa tako i ova situacija s koronavirusom, zbog koje u svojim domovima provodimo puno više vremena nego ranije. Prilika je to da napravimo puno dobrih stvari, da pospremimo i očistimo sve ono što smo dugo odgađali, da pročitamo knjige koje želimo i odgledamo sve filmove i serije za koje prije nismo imali vremena. No sve su to aktivnosti koje nas i dalje drže zatvorenima, bez kontakta s prirodom koja nam, moramo to priznati, sada već itekako nedostaje', kaže Kornelija Benyovsky Šoštarić.

'Svi znamo da zelena boja opušta i 'uzemljuje' nas, pa nije neobično to što ovih dana biljkama posvećujemo više pažnje nego inače. Naravno, za neke će iskorak prema zelenilu biti skroman, možda tek u obliku malog kaktusa na rubu radnog stola. No sigurna sam da mnogi imaju puno ambicioznije planove i priliku da napokon ozelene svoje zapuštene i sive balkone. Kako stvari stoje, nisu to ideje koje bismo mogli pripisati isključivo građanima Hrvatske. Opća pomama za zelenim biljkama zahvatila je, čini se, cijeli svijet. Otkako su zbog pojave koronavirusa police trgovina s hranom naglo ispražnjene, mnogi vlasnici okućnica započeli su svoje travnjake pretvarati u plodne povrtnjake. Izgleda da ideja samoodrživosti, barem kada je u pitanju hrana, postaje ponovno aktualna, iako je izazvana krizom. Stoga nas i ne trebaju čuditi naslovi koje javljaju The Guardian, BBC News ili USA Today, ističući ekstra povećano zanimanje za vrtlarstvo i uzgoj biljaka, a pogotovo onih korisnih i jestivih', smatra vrsna poznavateljica vrtnih prilika i neprilika, dugogodišnja voditeljica i urednica emisije 'Vrtlarica'.

Vrtni centri, proizvođači sjemena, presadnica i vrtnog alata, kaže, posluju kao nikada, pa čak i putem online narudžbi.

'Svijet je zahvatila zelena groznica. A ja bih na to rekla - napokon! Dugo već sanjam o tome da vrtlarstvo postane globalni pokret i tko zna, možda mi se sada ta želja napokon i ostvari', kaže. No što je sa željama onih koji nemaju vrt, a ipak sanjaju o svježe ubranim cherry rajčicama, mirisnom bosiljku ili hruskavim listovima salate? Mogu li i oni uživati u vrtlarstvu? 'Naravno da mogu. Svatko može biti vrtlar, bez obzira na prostor kojim raspolaže. Bitna je samo dobra volja te naravno poneka korisna uputa, barem za početak', poručila je Kornelija.

10 povrtnica koje možemo uzgajati na balkonima bez puno muke

1. Salate

Uzgajati salate vrlo je jednostavno. Rastu brzo i začas ćete imati priliku uživati u berbi. Salata je povrtnica idealna za proljetni uzgoj jer joj ne odgovaraju ljetne vrućine, niti previše sunca. Za sadnju odaberite posudu koja nije duboka (cca 20 cm), ali je zato široka kako bi se biljke lijepo razvile. Ako ste nabavili presadnice, posadite ih na udaljenost od najmanje 20-ak centimetara, ovisno o sorti. To znači da lisnate salate možete saditi gušće, a one koje će formirati tzv. glavu na većem razmaku. Za sadnju koristite propustan, lagan supstrat i redovno ga održavajte vlažnim.

2. Rajčice

Rajčice na balkonima treba saditi u stabilne, velike posude ispunjene propusnim plodnim supstratom. Bolje je odabrati posude od terakote kako one plastične, zbog težine plodova, ne bi tijekom ljeta prevrnuo vjetar. Osim toga, važno je odabrati najsunčaniji položaj na balkonu jer ove povrtnice trebaju puno sunca i topline, stoga ih smijemo iznijeti na otvoreno tek kada prođe opasnost od mraza.

Rajčice možete uzgojiti sami iz sjemena, ali možete kupiti i presadnice. Izbor je velik, od sorti visećeg grmolikog rasta namijenjenih uzgoju u posudama pa do nebrojenih tipova cherry i coctail rajčica raznih boja, oblika i aroma. Bez obzira za koju se sortu odlučili, imajte u vidu to da su ove povrtnice zahtjevne po pitanju gnojiva. U praksi to znači da im morate u posudu dodati ili glistinac ili dehidrirano organsko gnojivo prema uputama proizvođača. Važno je da pritom ne pretjeramo, jer ako je koncentracija biljnih hranjiva prevelika, teško se može isprati. Stoga je moj savjet da rajčice prihranjujete tekućim gnojivima ili folijarnim (putem lista) i to barem jednom tjedno. Također, ovim je biljkama važno redovno, svakodnevno zalijevanje, pogotovo tijekom vrućih ljetnih dana, no nikako po listovima.

Osim osnovne njege, rajčicama treba redovno uklanjati zaperke i tako držati njihov rast pod kontrolom. I naravno, treba ih poduprijeti uz potporanj i pažljivo privezati na nekoliko mjesta. Iako je to na prvi pogled dosta posla, nitko se nikada ne buni jer rajčice uzgojene na balkonu uvijek pružaju veliko veselje.

3. Mahune

Kako biste što bolje iskoristili prazan zid na svom balkonu, postavite drvenu rešetku ili mrežu za uzgoj mahuna. Svakako obratite pažnju na izbor sorte, jer neke su visoke, a neke niske. Za balkonski uzgoj prednost svakako imaju one visoke kako biste maksimalno iskoristiti vertikalnu površinu. Općenito govoreći, mahune je jednostavno uzgojiti, a i brzo rastu, što znači da već 90 dana nakon sjetve možemo uživati u prvoj berbi.

Za uzgoj, osim potpornja, svakako odaberite veću, uzdužnu posudu dubine od cca 35 centimetara. Posebna gnojiva nisu potrebna, jer su mahune skromne po tom pitanju. Dapače, u njihovoj blizini dobro će uspijevati i lisnato povrće poput špinata, celera ili kupusnjača, pa ako imate malo veću posudu, posadite ih s mahunama. Umjereno zalijevajte te uživajte u višekratnoj berbi.

4. Krastavci

Krastavce također nije teško uzgojiti u posudama. Važno je osigurati im redovno, svakodnevno zalijevanje i puno sunca, baš kao i rajčicama. A budući da mogu rasti kao puzavice, možemo ih kao i mahune uzgajati uz zidove ili uz ograde, što znači da neće zauzimati previše prostora. Izbor sorti je velik, no moja je preporuka da odaberete salatne sorte glatke kore. Još je bolje imate li priliku kupiti cijepljene krastavce koji donose još više plodova po svakoj biljci. No da biste uživali u zdravim i lijepo oblikovanim plodovima, morate im osigurati plodan supstrat i redovnu prihranu. Redovno zalijevajte, svaki dan, ali ne po listovima.

5. Paprike

Nakon rajčica, paprike i čiliji najbolji su kandidati za uzgoj u posudama. To dokazuje i njihova produktivnost u takvim uvjetima. Držite li ih na sunčanom mjestu, uz redovnu prihranu možete očekivati bogat urod. Posude neka budu oko 35 centimetara duboke te ispunjene plodnim humusnim supstratom. Baš kao i kod rajčica, izbor sorti je ogroman, pa svatko može odabrati neku lijepu boju, oblik i veličinu. Ili možda nešto ljuto?

6. Mrkve

Mrkve moramo uzgajati iz sjemena, čak i kada je riječ o posudama. Moj je prijedlog da odaberete kraće sorte jer one duge zahtijevaju dosta prostora za razvoj korijena. Posude neka budu što šire, duboke najmanje 40 centimetara i po mogućnosti ravnih linija, kako bi se mrkve pravilno razvijale. Pripremite za njih propustan supstrat i ne pretjerujete s gnojenjem i zalijevanjem. Odgovarat će im podjednako sunčano mjesto i polusjena. Kada nakon sjetve mlade mrkve narastu na visinu od pet do sedam centimetara, prorijedite ih kako razmak između onih koje ostaju ne bi bio veći od sedam centimetara.

7. Rotkvice

Rotkvice su idealne za nestrpljive jer brzo rastu i već za 40 dana nakon sjetve možemo računati s prvom berbom. Kao i mrkve, uzgajaju se direktnom sjetvom u posude koje ne trebaju biti dublje od 20 centimetara. Možete ih slobodno smjestiti negdje u polusjenu ili čak i u sjenu, no nikako ih ne smijete zaboraviti zalijevati svaki dan. U suprotnom, korijen se ne razvija pravilno. Baš kao i mrkve, i njih ćete morati prorijediti i ostaviti na razmaku od šest centimetara jednu od druge.

8. Grašak

Uzgoj graška zahtijeva slične uvjete kao i uzgoj mahuna. Ne treba ga previše gnojiti ni izlagati suncu. Voli umjereno zalijevanje i to je više-manje sve. Kako biste maksimalno iskoristili prostor, odaberite sorte visokog rasta koje mogu narasti u visinu i do 1,3 metra. No možete i drugačije. Naime ako gusto posijete grašak i pričekate 15-20 dana, uživat ćete u gustom sklopu mladih izdanaka koje tada treba samo odrezati škarama i konzumirati kao svježu salatu.

9. Blitva

Blitva je još jedna povrtnica koja brzo raste i skromnih je zahtjeva. U posudama će uspijevati jednako dobro kao i u svakom vrtu. Ne zahtijeva puno sunca, no kako bi bila zdrava, osigurajte joj plodan supstrat i redovno zalijevanje. Možete ju uzgojiti direktnom sjetvom ili iz presadnica te odabrati čak i boju. Naime postoje sorte bijelih peteljki, ali i žutih, ružičastih, pa čak i crvenih s tamnocrvenim listovima. Zbog takve šarolikosti blitva je i veoma dekorativna biljka i lijepo izgleda u posudama. Berite samo vanjske listove kako bi se oni iz sredine oporavili i osigurali ponovnu berbu.

10. Začinsko bilje

Ako volite kuhati, začinsko bilje sigurno je dobro imati pri ruci, uvijek svježe i mirisno. Bosiljak, peršin, luk vlasac, timijan, origano, kadulja, ružmarin i metvica neke su od najpopularnijih začinskih vrsta. Nije ih teško uzgajati, uz uvjet da im osigurate puno sunca. Mnoge od njih mogu se uzgajati i zajedno, no tako da poštujemo njihove zahtjeve prema vodi, odnosno zalijevanju. Naime vrste poput bosiljka, luka vlasca i peršina možemo uzgajati zajedno jer im odgovara umjereno zalijevanje i plodan supstrat. Naprotiv, mediteranske vrste poput ružmarina, kadulje i timijana najbolje je uzgajati u drugoj kombinaciji jer su to biljke koje ne vole prečesto zalijevanje, odgovora im puno sunca i propustan supstrat. Slobodno ih režite po potrebi jer se nakon reza brzo oporavljaju i dugo izgledaju lijepo.