OpaSNOST ZA ZDRAVLJE

Koja su to mjesta u našim domovima na kojima imamo najveće šanse pokupiti viruse gripe te salmonelu, listeriju, stafilokok... i kako se učinkovito boriti protiv njih?

  • Autor: V.I.
  • Zadnja izmjena 19.10.2019 17:04
  • Objavljeno 19.10.2019 u 17:04
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Arne Trautmann / Panthermedia / Profimedia

Mikrobi su posvuda oko nas i većina ih je korisna za nas i naš imunološki sustav. Problem su oni zbog kojih manično dezinficiramo zahodske školjke, no još veći problem je to što bi prema poražavajućim statistikama manje rizično bilo umiti se puštanjem vode u toj školjci nego se kasnije obrisati ručnikom. Statistički gledano, i hranu je manje rizično pripremati na dasci zahodske školjke, nego na onoj kuhinjskoj

Većini nas poznata je informacija o tome da najmanje čista mjesta našeg doma nisu tamo gdje ispuštamo najprljavije stvari, nego mjesta i sredstva za osobnu higijenu te kuhinja, no mnogi će ostati iznenađeni spoznajom da neke mjere koje poduzimaju po tom pitanju nisu dovoljno učinkovite.

Pa koja su to mjesta u našim domovima na kojima imamo najveće šanse pokupiti viruse gripe, salmonelu, listeriju, kvasce, plijesan, stafilokok, E. coli i ostale uzročnike bolesti te kako se učinkovito boriti protiv njih?

Zahodska školjka i njeno okruženje

Nije besmisleno vjerovati u to da se u kupaonicama skuplja najviše mikroba. Međutim zbog tog vjerovanja opsesivno čistimo zahodske školjke, zanemarujući pritom druga velika žarišta.

'U sudoperu se nalazi više fekalnih bakterija nego u zahodskoj školjci nakon što ju isperete', upozorava mikrobiolog Charles Gerba, profesor javnog zdravlja, znanosti o okolišu i imunologije na Sveučilištu u Arizoni.

'Ako vaš ljubimac pije vodu iz školjke, pametniji je no što mislite', kaže za CNN profesor Gerba, poznat po svojim opsežnim potragama za mikrobima na gotovo svim površinama koje bi ljudi mogli dotaknuti.

U jednoj od svojih opsežnih studija Gerba se bavio dometom bakterija lansiranih puštanjem vode u zahodskoj školjci na kojoj nije spušten poklopac i došao do zaključka da se radi o najmanje 1,8 metara.

U sudoperu se nalazi više fekalnih bakterija nego u zahodskoj školjci

U sudoperu se nalazi više fekalnih bakterija nego u zahodskoj školjci

Izvor: Profimedia / Autor: emjhCreative / Stockimo / Alamy / Alamy / Profimedia

Za većinu uobičajenih kupaonica to znači prskanje fekalnog materijala po četkicama za zube, ručnicima za tuširanje, ruke ili umivanje te po sapunu. No nema panike i razloga za zabrinutost ako nešto od nabrojanog ne dijelite s drugim ukućanima.

'Radi li se o vlastitim bakterijama, to vam najvjerojatnije neće smetati', kaže Gerba i objašnjava da, kad se govori o bolesti, treba se brinuti za tuđe, a ne vlastite mikrobe.

Ukoliko ne živite sami ili primate goste, ručnike bi trebalo mijenjati svaka tri do četiri dana jer se ostali ljudi u kući mogu zaraziti.

'E. coli prilično dobro uspijeva na ručnicima. Za otprilike tri-četiri dana u ručniku ćete lako uzgojiti fekalne bakterije jer je mokar ili vlažan', objašnjava Gerba i podsjeća da se bakterija teško riješiti pranjem u hladnoj vodi, a posebno je teško tako očistiti ručnike koji su od debljeg i gušćeg materijala.

'Više E. coli nanijet ćete si na lice brisanjem ručnikom kod kuće nego da gurnete glavu u zahodsku školjku i povučete vodu', slikovito objašnjava Gerba i upozorava da ručnike treba prati na visokoj temperaturi i dobro ih posušiti.

Najkontaminiranija mjesta u domu

Zbog pripreme hrane kojom se šire salmonela i E. coli kuhinja je jedno od najkontaminiranijih mjesta u kući.

'Zapravo, sigurnije vam je napraviti sendvič na WC-školjci nego na kuhinjskoj dasci za rezanje', kaže Gerba i objašnjava da je nedavnim istraživanjem u prosječnom domu više fekalnih bakterija pronađeno na dasci za rezanje nego na poklopcu WC-školjke.

Kuhinja je jedno od najkontaminiranijih mjesta u kući

Kuhinja je jedno od najkontaminiranijih mjesta u kući

Izvor: Profimedia / Autor: Olekcii Mach / Alamy / Alamy / Profimedia

Sudoper je također omiljeno okupljalište ovih nezgodnih bakterija jer u njemu često odmrzavamo sirovo smrznuto meso i ispiremo sirovu piletinu, nakon čega ga samo isperemo vodom. Priprema salate u takvom sudoperu vrlo je opasna stvar.

Gerba savjetuje da svoje daske za rezanje i sudopere izribate izbjeljivačem. Nalazi se on i u komercijalnim proizvodima za čišćenje kuhinje, a ukoliko sredstvo za dezinfekciju želite pripremiti sami, pomiješajte žlicu izbjeljivača u četiri litre vode. Međutim s upotrebom izbjeljivača treba biti umjeren zbog njegove štetnosti za okoliš, a postoje i ekološki prihvatljivija sredstva za čišćenje.

Prema napucima američke Nacionalne zaklade za sigurnost (NSF), ovakvu otopinu izbjeljivača trebalo bi jednom mjesečno koristiti za čišćenje kuhinjskog odvoda i kanti za otpatke, a redovito bi trebalo brisati i ručice slavina. Cjedilo u sudoperu trebalo bi jednom tjedno oprati u perilici suđa. Slabijom otopinom izbjeljivača barem jednom dnevno trebalo bi prebrisati radne površine na kojima pripremamo hranu.

Napomena

Pažljivo čitajte upute na izbjeljivaču i nikako ga nemojte koristiti s drugim sredstvima za čišćenje ili odčepljivanje jer može doći do neželjenih kemijskih reakcija koje mogu biti opasne za zdravlje. Također, izbjeljivači mogu biti previše agresivni za neke prirodne površine, poput mramora.

Najkontaminiraniji predmeti u kuhinji

Kako njima brišemo sudopere, radne površine i daske za rezanje, nije iznenađenje to da su kuhinjske spužve ili krpe najkontaminiraniji predmeti u kuhinji.

'Prikupio sam spužve iz nekoliko stotina domova i na 15 posto njih pronašao salmonelu. Stvarno sam paranoičan od njih', kaže Gerba.

Podudara se to s podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti koji kažu da 20 posto svih bolesti izazvanih hranom dolazi od one konzumirane u kući.

Studijom iz 2017. godine pronađene su 362 vrste bakterija u korištenim kuhinjskim spužvama, a u kockici veličine stranice od samo 2,54 centimetra pronađene su 82 milijarde bakterija.

Popularni savjeti o dezinfekciji spužvice u mikrovalnoj pećnici te kuhanjem ili pranjem u perilici posuđa nisu od velike pomoći jer se bakterije ponovno brzo razmnože. Jedino rješenje koje sugerira studija je mijenjati spužvicu barem jednom tjedno.

Spužvice za suđe mijenjajte jednom tjedno

Spužvice za suđe mijenjajte jednom tjedno

Izvor: Profimedia / Autor: Piotr Wytrążek / Alamy / Alamy / Profimedia

Oko čega se u kuhinji još trebamo brinuti?

'Ručke hladnjaka stoje dosta loše, jer kad pripremamo sirovo meso, često bez razmišljanja posegnemo za nečim u hladnjak', kaže Gerba i dodaje da su ljudi skloni na ručke hladnjaka vješati svoje kontaminirane kuhinjske ručnike kojima brišu ruke nakon rada sa sirovim mesom, a ne peru ih danima ili čak tjednima.

Djeca koja su se vratila s dječjeg igrališta izvor su potencijalno opasnog zagađenja kuhinjskih aparata.

Igrališta i travnjaci puni su psećeg izmeta pa nije čudno što je Gerba na dječjim loptama pronašao gomilu E. coli. Osim toga, površine koje djeca koriste za igru javni su zahodi za ptice pa je prvo što bi trebalo napraviti kad se vraćaju kući s igrališta - oprati ruke.

tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Olekcii Mach / Alamy / Alamy / Profimedia

Prema podacima NSF-a, među prvih pet najkontaminiranijih mjesta u kuhinji je spremnik za vodu na aparatima za kavu.

Najbolje je držati se preporuka proizvođača vašeg aparata za kavu, a obično se preporučuje očistiti spremnik jednom mjesečno nalijevanjem do litre nerazrijeđenog octa. Nakon što je ocat odstajao u spremniku pola sata uključite aparat za kavu da procirkulira kroz cijeli uređaj. Ponovite postupak sa svježom vodom dva do tri puta, dok ne nestane miris octa.

Istraživanje koje je proveo NSF pokazalo je da se salmonela i E. coli nalaze u 36 posto ispitanih pretinaca za meso u hladnjaku, otvarača za konzerve i brtvi na blenderima, a 36 posto pretinaca za povrće u hladnjacima bilo je pozitivno na salmonelu i 14 posto na listeriju.

E. coli pronađena je i na 36 posto ispitanih gumenih lopatica i rezača za pizzu.

Za brzinska čišćenja u kuhinji bolje je koristiti dezinfekcijske maramice nego sredstva za čišćenje u spreju.

'Mnogi kuhinju samo poškrope, kao da je blagoslove, i zatim odmah obrišu. Ta se mješavina uvuče u krpu koja više nije tako učinkovita. Dezinfekcijske maramice imaju pravu dozu sredstva za dezinfekciju koje se mora osušiti na površinama, što pomaže ubiti patogene', objašnjava Gerba i dodaje da ako želite izbjeći trošak skupljih maramica, površine svakako temeljito poprskajte sredstvom i ostavite da malo odstoji prije brisanja.

OPASNOST VREBA IZ KUHINJE

Opreza nikad dosta: Ovo su najčešće greške koje činimo prilikom pripreme hrane

Pogledaj galeriju
13

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!