OTROVAN SVIJET

Kako se trujemo u vlastitim domovima

03.06.2014 u 06:52

Bionic
Reading

Australski autor uznemirio je sveukupnu javnost jer tvrdi da živimo na planetu na kojemu dominira otrov

Svakoga dana pomalo nas truju poznate stvari i proizvodi koje uzimamo zdravo za gotovo. Julian Cribb, spisatelj i ugledni australski stručnjak koji se bavi znanstvenim temama, u svojoj novoj knjizi 'Poisoned Planet' piše kako se otrovi nalaze svuda oko nas, a u tijelo ih unosimo putem hrane, vode, zraka i brojnih proizvoda koje svakodnevno koristimo. Ističe kako su brojne bolesti današnjice povezane upravo s kontaminiranim okruženjem. Cribb je napravio i popis otrovnih proizvoda koje doživljavamo bezazlenima, a zapravo su daleko od toga.

Proizvodi za ljepotu
Šamponi, sapuni, losioni, mlijeka za tijela, gelovi za tuširanje, ruževi, maskare, puderi, kreme za sunčanje… Većina kozmetičkih proizvoda koja služi za ljepotu i higijenu sadržava kombinacije otrovnih sastojaka u manjim ili većim količinama. 'Posebno su opasni proizvodi s parabenom, vrstom konzervansa koji se, među ostalim, povezuje s karcinomom dojke', ističe Cribb. Dodaje kako je koža najveći ljudski organ putem kojega unosimo mnoge otrove godinama. Nažalost, kad-tad to dođe na naplatu.

Jeftina uvozna hrana

Svaka zemlja uvozi jeftinu hranu iz zemalja u kojima se kontrola hrane i ne provodi baš najbolje. Kako ističe Cribb, ključno je to što je jeftina pa je dostupna većem broju ljudi. Najčešće je riječ o prerađenim namirnicama, zamrznutoj hrani te brzoj hrani. 'Sve te namirnice imaju upitne sastojke koji se možda i ne navode na deklaracijama. Nadalje, takve namirnice tretirane su raznim kemikalijama koje pogubno djeluju na ljudsko zdravlje i uzrokuju čitav niz bolesti', upozorava australski autor.

Voće i povrće
Danas je gotovo nemoguće izbjeći pesticide i druge kemikalije, posebno ako voće i povrće kupujete od velikih preprodavača poput supermarketa. 'Pesticide možemo kriviti za mnoge bolesti današnjice, a njih najčešće nalazimo u voću i povrću. Namirnice koje su najzagađenije su jabuke, jagode, grožđe, breskve, nektarine, celer, špinat, krastavci, rajčice i krumpir', navodi Cribb. Posebno je opasno uvozno voće i povrće, jer se ono dodatno tretira kako bi moglo izdržati dug prijevoz do određene zemlje.

Meso

'Meso, riba, mlijeko, jaja, ali i maslac mogu sadržavati industrijske dioksine koji uzrokuju karcinom. Ako smanjite unos mesa, pomažete organizmu', savjetuje Cribb.


Proizvodi za kućanstvo

Mnogi prirodni materijali poput drveta, stakla, metala, biljnih ulja i drugih, zamijenjeni su sintetičkim proizvodima. Takvi proizvodi mogu se pronaći među namještajem, igračkama, odjeći i obući… 'Sintetika najčešće u sebi sadržava opasne kombinacije kemikalija koje štetno djeluju na ljudsko zdravlje. Kad možete birati, uvijek se odlučite za prirodne materijale, jer izloženost sintetičkim predmetima s vremenom vam sve više narušava zdravlje', ističe Cribb.

Voda
Nažalost, ni voda nije više zdrava. Prema Cribbovim riječima, godine zagađivanja vode i zraka učinile su svoje. 'U vodi možemo pronaći toksine i metale te čitav niz drugih opasnih sastojaka', navodi autor. Napominje kako se ne možemo osloniti ni na flaširanu vodu jer se ona pakira u nezdrave plastične boce.