Ima ljudi kojima je stres dodatni motivator. Ne smeta ih govoriti pred ljudima ili obaviti mnogo posla u kratkom vremenu. Čak i kada rade poslove u zadnji tren, uspiju sve završiti na vrijeme. Preporuka nije ostaviti sve za zadnji čas, ali neke od 'trikova' kojima se spontano koriste kako im stres ne bi utjecao na izvedbu i učinio ih manje uspješnima možemo iskoristiti, piše portal InsideOut.hr

Uvježbavanje neugode i srama

Kod poslova gdje izlažemo i govorimo pred više ljudi, često se javlja veliki stres zbog straha da se ne osramotimo, kažemo nešto krivo ili nam mozak zablokira. Najviše nas je strah novog i nepoznatog. Ne znamo što očekivati i kako reagirati i to nas dovodi do ludila i treme koja doslovno paralizira. Česta je pojava kod ljudi koji puno nastupaju pred velikom publikom da im svakim novim nastupom stres od nastupa i trema bivaju sve manji. Kako bismo se pripremili i upoznali s potencijalnom situacijom u kojoj smo zablokirali ili slično, dobro je uvježbati neku takvu situaciju.

Uzmite na primjer scenarij kojeg se najviše bojite i odglumite ga s prijateljima ili obitelji. U okruženju u kojem će vam to biti ugodno i svima će biti dobra zabava. Proanalizirajte kako ste se osjećali i kako ste se snašli. To će vam biti priprema ako slučajno nešto pođe po zlu u vašem pravom nastupu. Naravno, kad vježbate, napravite scenarij sa sretnim završetkom nakon odglumljenog fijaska.

Dobra priprema, ali realna očekivanja

Istraživanja su pokazala da su ljudi to slabiji u izvedbi zadanog zadatka što im je ponuđena veća novčana nagrada. Pretpostavka je da ljudi kojima je ponuđena velika novčana nagrada razmišljaju o potencijalnom gubitku te nagrade ako ne uspiju u obavljanju zadatka te ga zato lošije i obavljaju. Misli im se fokusiraju na gubitak potencijalne nagrade te nemaju dovoljno kapaciteta za obavljanje zadatka. Kad od sebe očekujemo da budemo savršeni, da briljiramo u nekom poslu i da nas svi hvale, to je očekivanje velike nagrade. Takva visoka očekivanja od nas samih nam čine dodatni stres jer možemo ne uspjeti u zadatku. Ali, što je još gore, možemo ne uspjeti u ostvarivanju vlastitih očekivanja. Za svaki posao je potrebno dobro i detaljno se pripremiti. Predvidjeti potencijalne teškoće i pripremiti reakciju na njih.

No uz savršenu pripremu, uvijek postoji mogućnost da smo nešto previdjeli i da će se dogoditi nešto nepredviđeno. Umjesto da se opterećujemo vlastitim očekivanjima, bolje je postaviti si cilj koji je dostižan. Primjerice, da budemo dobri i zadovoljni svojim radom. Ako budemo fantastični i postignemo revolucionarne rezultate, još bolje. Iznenadit ćemo i okolinu i sebe svojim izvanrednim uspjehom.

Mislite na proces, a ne na cilj

Važno je postaviti si jasan cilj. To nam pomaže da se fokusiramo na posao. Znanje o svrsi posla koji radimo nas dodatno motivira. No dok posao obavljamo, fokusiranje na cilj nas ometa u obavljanju pojedinačnih konkretnih zadataka. Još kad nam krenu i misli o tome koliko smo uspješni u obavljanju svog cilja, kapacitet za posao koji trenutačno obavljamo sve je manji. Dok nešto radimo, fokusiramo se na taj posao. Razmišljamo o koracima koje poduzimamo i tako ćemo biti prisutni u sadašnjosti i najučinkovitiji. Budućnosti i ostvarenju cilja ćemo pustiti da se dogodi.

Tekst je preuzet s portala za primijenjenu psihologiju Insideout.hr.