Hrvatski znanstvenik, prof. dr. Igor Štagljar, redovni profesor na prestižnom Sveučilištu u Torontu, i njegov istraživački tim objavili su rezultate istraživanja koje bi moglo značajno promijeniti pristup liječenju glioblastoma, najopasnijeg i najsmrtonosnijeg primarnog tumora mozga kod odraslih.

Rad je objavljen u uglednom časopisu Signal Transduction and Targeted Therapy, čiji faktor utjecaja iznosi 52,7, što ga svrstava među vodeće svjetske znanstvene publikacije.

Glioblastom je izuzetno invazivan rak koji se brzo širi u okolno zdravo moždano tkivo, zbog čega ga je gotovo nemoguće u potpunosti kirurški ukloniti. Dodatni problem predstavlja činjenica da se tumorske stanice infiltriraju duboko u zdravo moždano tkivo, što onemogućuje potpuno kirurško uklanjanje. Također, krvno-moždana barijera, prirodni zaštitni mehanizam mozga, sprječava mnoge lijekove da uopće dođu do tumora u dovoljno učinkovitim koncentracijama. Unatoč standardnom liječenju, koje uključuje operaciju, zračenje i kemoterapiju, prognoza za pacijente ostaje iznimno loša: prosječno preživljenje iznosi svega 12 do 15 mjeseci od postavljanja dijagnoze, a u Hrvatskoj svake godine od ove bolesti oboli između 250 i 300 ljudi.

Sve to čini glioblastom jednim od najvećih izazova moderne onkologije i upravo zato su nova istraživanja usmjerena na bolje razumijevanje molekularnih mehanizama koji pokreću rast tumora kako bi se identificirale preciznije mete za razvoj učinkovitijih terapija.

Novi 'električni prekidač' tumora

U središtu novog otkrića je protein CLIC1, za koji je Štagljarov tim utvrdio da ga glioblastom koristi kako bi rastao i širio se.

'Ključno otkriće je da glioblastom koristi protein CLIC1 kao svojevrsni električni prekidač za rast i preživljavanje. Pokazali smo da se taj protein u tumorskim stanicama premješta na njihovu površinu i stvara kanale koji omogućuju prijenos signala za rast tumora. To je važno jer smo identificirali novu Ahilovu petu glioblastoma. Iako ovo nije lijek, riječ je o velikom koraku naprijed u razumijevanju toga kako tumor funkcionira i gdje ga možemo pokušati zaustaviti', rekao je dr. Štagljar.

Tumor, objašnjava naš poznati znanstvenik, funkcionira poput kompleksne komunikacijske mreže u kojoj različiti receptori šalju signale za rast, ali bez posrednika ne mogu učinkovito djelovati. CLIC1 je upravo taj posrednik.

'Receptori EGFRvIII i OSMR djeluju kao glavni zapovjednici koji šalju signale za rast, ali bez posrednika ne mogu učinkovito komunicirati. CLIC1 upravo tu ima ključnu ulogu; on djeluje kao posrednik koji povezuje te signale u snažan zatvoren krug, a taj krug omogućuje tumorskim stanicama kontinuirani rast i dijeljenje. Kada uklonimo CLIC1, taj komunikacijski sustav se raspada', rekao je dr. Štagljar.

Protutijelo koje prepoznaje samo tumorske stanice

Osim što su identificirali novi terapijski cilj, istraživači su razvili protutijelo usmjereno upravo na CLIC1, a pretklinička ispitivanja na miševima dala su obećavajuće rezultate.

'Razvili smo pametno protutijelo koje prepoznaje CLIC1 isključivo na površini tumorskih stanica i selektivno djeluje na njih bez oštećenja zdravog tkiva. To je važan dokaz da je CLIC1 terapijski relevantna meta. Međutim treba naglasiti da smo još daleko od primjene kod ljudi, a slijede opsežna ispitivanja sigurnosti i učinkovitosti', rekao je dr. Štagljar.

Jedan od ključnih problema u liječenju glioblastoma, dodaje Štagljar, njegova je iznimna sposobnost prilagodbe. Tumor se ne sastoji od jednolike mase stanica, već od različitih populacija koje različito reagiraju na terapiju i brzo razvijaju otpornost.

'Današnje terapije često ne uspijevaju jer tumor brzo razvija otpornost i pronalazi alternativne puteve za rast. Ciljanjem CLIC1 pokušavamo isključiti struju cijelom komunikacijskom sustavu tumora. Upravo takav pristup – precizno ciljanje ključnih molekularnih mehanizama – predstavlja budućnost liječenja. Iako trenutno ne postoji učinkovit lijek za glioblastom, ovakva otkrića otvaraju vrata razvoju personaliziranih terapija koje bi mogle značajno poboljšati ishode liječenja', rekao je dr. Štagljar.

Dodatnu prepreku čini krvno-moždana barijera jer taj prirodni zaštitni mehanizam mozga sprječava mnoge lijekove da uopće dosegnu tumor u dovoljno učinkovitim koncentracijama, zbog čega su nova istraživanja usmjerena na precizno identificiranje molekularnih mehanizama koji ga čine otpornim i nepristupačnim.

Što slijedi?

Sljedeći koraci uključuju detaljna ispitivanja sigurnosti i učinkovitosti razvijenog protutijela, kao i daljnje razumijevanje uloge proteina CLIC1 u različitim podtipovima tumora. Konačni cilj je postavljanje temelja za buduća klinička ispitivanja, no, kako sam Štagljar naglašava, radi se o dugotrajnom procesu.