ČUDESNA LJUDSKA BIĆA

Deset stvari koje ne znate o sebi

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 25.09.2013 14:33
  • Objavljeno 07.05.2011 u 08:00
celulit-žena ELANCYL

celulit-žena ELANCYL

Izvor: Promo fotografije / Autor: ELANCYL

Ljudsko tijelo čudesan je mehanizam, a ljudsko ponašanje još uvijek je enigma unatoč mnogobrojnim proučavanjima. Otkrivamo vam neke zanimljive stvari koje još uvijek ne znate o sebi i drugima

Live Science popisao je 10 zanimljivosti koje ne znamo o ljudskom tijelu:

1. Vaša se koža sastoji od četiri boje

Thinkstock

Thinkstock

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Mnogo hrane koju jedemo služi zapravo - mozgu

Svaka vrsta kože, bez obzira na to koje ste rase, pokazat će se kremasto bijela. Blizu površine, krvne će žile dodati rumenu nijansu. Žuti pigment također dodaje boju sličnu slikarskom platnu. Na kraju, melanin koji je u tonu sepije, stvoren, inače, kao reakcija na ultraljubičasto zračenje, pojavljuje se u velikim količinama kao crna boja. Ove četiri nijanse miješaju se u različitim omjerima i stvaraju boju kože svih ljudi na Zemlji.

2. Svijet se smije s vama

Baš kao kad zijevnemo nakon što smo vidjeli neku drugu osobu da zijeva, najnovija istraživanja sugeriraju da je smijeh društvena mimikrija. Tuđi smijeh koji čujemo stimulira područja u mozgu zadužena za facijalne pokrete, a mimikrija je jedan od najvažnijih alata društvenih interakcija. Smijanje, plakanje, kihanje i zijevanje ponekad je način da se stvore jake društvene spone u grupi. Dakle, smijte se – i cijeli će se svijet smijati s vama.

3. Rast mozga utjecao je na usku čeljust

Evolucija nije savršena. Da je savršena, imali bismo nešto korisnije u glavi od umnjaka. Ponekad beskorisni dijelovi u organizmima ljudske i životinjskih vrsta ostaju samo zato što ne rade puno štete. No, umnjaci nisu uvijek značili samo visok račun kod oralnih kirurga. Davno, služili su kao koristan treći molar u mljevenju mesa. Kako se ljudski mozak razvijao, struktura čeljusti se smanjila, ostavljajući nas s gusto nanizanim zubima.

4. Jedemo za mozak


Iako čini samo dva posto naše ukupne tjelesne težine, mozak zahtijeva 20 posto kisika i kalorija koje unesemo u organizam. Kako bi naša glava bila dobro opskrbljena tim sredstvima, tri glavne moždane arterije stalno pumpaju kisik. Blokada ili pucanje u jednoj od arterija utječe na izgladnjivanje moždanih stanica koje trebaju energiju da bi funkcionirale, onemogućujući funkciju kontrole tog područja. To zovemo moždani udar.

5. Stanične vlasi nose sluz

Većina stanica u našem tijelu ima dijelove nalik na vlasi kose koje nazivamo ciliama i čija je svrha da pomaže u različitim funkcijama, od probave do slušanja. U nosu, cilije pomažu da se odvozi sluz iz nosne šupljine do grla. Hladno vrijeme usporava proces isušivanja, što uzrokuje neku vrstu barikade u nosu.


6. U pubertetu se mijenja struktura mozga

Znamo da su hormonalne promjene u tijelu potrebne radi poticanja rasta te da bi se organizam pripremio za reprodukciju. Ali, zašto je pubertet toliko emocionalno neugodan? Hormoni poput testosterona zapravo utječu na razvoj neurona u mozgu, a nastale promjene u strukturi mozga imaju za posljedicu promjene u ponašanju. Zato u tinejdžerskim godinama možemo očekivati emocionalnu nesigurnost, apatiju i slabu vještinu donošenja odluka. To će biti tako sve dok područje u frontalnom korteksu na postane zrelo.


7. U jajnicima su tisuće neiskorištenih jajašaca

Kada žena uđe u kasne 40-e ili rane 50-e, mjesečni ciklus koji kontrolira razinu hormona i priprema oplodnju jajnih stanica prestaje. Jajnici proizvode sve manje estrogena, potičući fizičke i emocionalne promjene u cijelom tijelu. Nerazvijeni folikuli ne oslobađaju jajne stanice redovito kao i prije. Prosječna djevojka adolescentskih godina ima 34.000 nerazvijenih folikula, iako ih samo oko 350 sazrije za vrijeme života (prosječno jedan mjesečno). Bez potencijalne trudnoće na horizontu, mozak može zaustaviti upravljanje oslobađanja jajnih stanica.

8. Kosti pucaju da se tijelo nahrani mineralima

Osim kao potpora organima i mišićima u tijelu, kosti pomažu regulirati razinu kalcija. Kosti, naime, sadrže fosfor i kalcij, koji je potreban i mišićima i živcima. Ako tijelo nije opskrbljeno tim mineralom, određeni će hormoni uzrokovati prijelom kostiju kako bi se postigla potrebna izvanstanična koncentracija kalcija.

9. Položaj tijela utječe na pamćenje

Ne možeš se sjetiti naše godišnjice, mužiću? Klekni, onda, na jedno koljeno. Sjećanja su visoko utjelovljena u našim osjetilima. Miris ili zvuk mogu prizvati davne epizode iz našeg djetinjstva. Veze mogu biti očite ili kompliciranije. Nedavna studija pomogla je odgonetnuti neke od ovih tankih veza. Članak u časopisu Cognition tvrdi da ćemo se epizoda iz prošlosti brže i bolje prisjetiti ako smo u istom položaju tijela kao kad se to dogodilo.

10. Želudac izlučuje korozivnu kiselinu

Postoji samo još jedna opasna tekućina koju vam ne mogu oduzeti djelatnici sigurnosti na aerodromima: i to samo zato što je u vašoj utrobi. Želučane stanice luče klorovodikove kiseline, korozivni spoj koji se koristi u preradi teških metala u industriji. To može uništiti željezo, ali sluznica želuca je zid koji drži ovu otrovnu tekućinu sigurno unutar probavnog sustava.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi