Sunčano i toplo vrijeme za mnoge znači dulji boravak na otvorenom i ljetne aktivnosti, no za srce takvi uvjeti predstavljaju dodatni napor.

Možda ste i sami primijetili da vam se puls ubrza kada sjedite na suncu ili da se nakon nekoliko sati rada u vrtu osjećate omamljeno i iscrpljeno i to nije slučajno.

Dr. Michael Crawford, specijaliziran za kardiološku rehabilitaciju, kaže kako visoke temperature tjeraju kardiovaskularni sustav da radi intenzivnije nego inače, piše Cleveland Clinic.

Zašto vrućina opterećuje srce

Kada je vani vruće, tijelo pokušava sniziti svoju unutarnju temperaturu. Iako zvuči neobično, jedan od načina na koji to radi jest oslobađanje topline iznutra prema površini tijela. Autonomni živčani sustav šalje signale srcu da ubrza ritam, a krvnim žilama da se prošire. Srce tada brže pumpa krv, a krvne žile se šire kako bi omogućile veći protok.

'Ove važne promjene omogućuju da više krvi protječe kroz arterije i vene blizu površine kože', objašnjava Crawford. 'Kada krv dospije tamo, može izgubiti dio topline u zrak oko vas.'

To je korisno jer pomaže u sprječavanju stanja povezanih s vrućinom, poput iscrpljenosti od vrućine ili toplinskog udara. No istodobno srce stavlja pod dodatni pritisak.

'Kardiovaskularni sustav zaista pojačava napore kako bi oslobodio toplinu i rashladio vas', nastavlja Crawford. 'Zbog toga se ubrzava puls i povećava znojenje, a to potencijalno može dovesti do pada krvnog tlaka. Što ste dulje na vrućini, to je veće opterećenje za srce.' Za svaki stupanj porasta unutarnje tjelesne temperature, puls se može povećati za oko deset otkucaja u minuti. To je značajan porast čak i kada ne radite ništa posebno naporno, nego samo sjedite ili ležite na suncu.

'Moguće je da vrućina podigne puls u mirovanju iznad 100 otkucaja u minuti, što znači da imate tahikardiju', kaže Crawford.

Ako se uz to bavite fizičkom aktivnošću, primjerice trčite, kosite travu ili radite u vrtu, srce ionako mora jače pumpati krv. Kada se tome doda vrućina, puls može vrlo brzo porasti više nego što biste očekivali. Širenje krvnih žila, koje pomaže tijelu da se rashladi, može dovesti do pada krvnog tlaka. Blagi pad obično ne mora biti problem, no što se tijelo više zagrijava, srce brže pumpa krv, a žile se moraju dodatno širiti.

'To može dovesti do pada krvnog tlaka ispod 90/60 mm Hg, što nazivamo hipotenzijom', objašnjava Crawford. 'To je niže od normalnog i može uzrokovati probleme ako se brzo ne ispravi.'

Znakovi da tijelo šalje upozorenje

Kratkotrajno ubrzanje pulsa ili manji pad tlaka najčešće nisu razlog za paniku. Tijelo tada samo radi ono što treba kako bi se rashladilo. Moguće je da promjenu ni ne osjetite. No ako puls postane previsok ili tlak prenizak, mogu se javiti tegobe. Slične simptome mogu izazvati i dehidracija, iscrpljenost od vrućine ili toplinski udar, pa u trenutku nije uvijek lako prepoznati što se točno događa. Na oprez upućuju vrtoglavica ili nesvjestica, snažan umor i slabost, glavobolja, lupanje srca, grčevi u mišićima, mučnina, povraćanje i kratak dah.

Ako osjetite neki od tih simptoma, važno je odmah se skloniti s vrućine, prestati s aktivnošću i odmoriti se u hladu ili klimatiziranom prostoru. Dobro je obavijestiti i liječnika, osobito ako se simptomi ponavljaju ili ne prolaze.

Hitnu medicinsku pomoć treba odmah potražiti ako se pojave znakovi toplinskog udara, poput zamućenog vida, smetenosti, izražene vrtoglavice, nesvjestice ili nerazgovijetnog govora.

Neke bolesti i lijekovi mogu smanjiti sposobnost tijela da podnosi vrućinu. To znači da se simptomi mogu pojaviti brže i uz manji napor. Poseban oprez potreban je osobama s kardiovaskularnim bolestima, disautonomijom, bolestima bubrega, multiplom sklerozom, ortostatskom hipotenzijom, prekomjernom tjelesnom težinom ili respiratornim bolestima poput astme i KOPB-a. Smanjenu toleranciju na vrućinu mogu imati i osobe koje uzimaju lijekove za snižavanje krvnog tlaka te diuretike, jer oni smanjuju volumen krvi i mogu dodatno pridonijeti dehidraciji ili padu tlaka.

Kako zaštititi srce tijekom vrućih dana

Vrućina na svakoga djeluje drukčije, pa je dobro razgovarati s liječnikom ako imate kroničnu bolest, uzimate lijekove ili ste stariji od 65 godina. To osobito vrijedi prije toplinskog vala ili planiranih aktivnosti na otvorenom.

Tijekom vrućih dana dobro je češće se odmarati u hladu ili klimatiziranom prostoru, piti dovoljno vode i ne čekati da žeđ postane jaka. Odjeća bi trebala biti lagana, široka i prozračna, kako bi znoj mogao isparavati i tako pomoći tijelu da se hladi. Vrijeme provedeno vani najbolje je ograničiti u najtoplijem dijelu dana. Fizičke aktivnosti, poput vježbanja, vrtlarenja ili hodanja na duljim relacijama, sigurnije je planirati rano ujutro ili navečer.

Ipak, najvažnije je slušati vlastito tijelo.

'Ako ste na vrućini i počnete osjećati umor ili kao da vam srce ubrzano lupa, nemojte to ignorirati', savjetuje dr. Crawford. 'Važno je odmah sniziti unutarnju tjelesnu temperaturu. To može značiti da morate prestati s onim što radite ili napraviti dulju pauzu.'