Dok s nestrpljenjem skidamo slojeve odjeće i maštamo o savršenoj brončanoj boji, često ignoriramo tihu opasnost koja ne bira godine. Smrtnost od melanoma u Hrvatskoj i dalje je zabrinjavajuće visoka, a glavni razlog nije nužno veći broj oboljelih, već činjenica da stručnjacima dolazimo prekasno. Vodeća domaća dermatologinja Mirna Šitum upozorava zašto nas opekline iz djetinjstva neumoljivo stižu na naplatu i koja je najsmrtonosnija greška koju svakodnevno radimo svojoj koži.

Uspješno privedena kraju, ovogodišnja javnozdravstvena akcija #SaveYourSkin u Zagrebu i Splitu iznova je dokazala koliko su građani željni ovakvih pregleda, ali i koliko su oni presudni za spašavanje života. Kroz otvoreni razgovor, akademkinja Šitum odlučno razbija najopasnije i duboko ukorijenjene mitove, od neopravdane 'kemofobije' i straha od zaštitnih faktora, preko zabluda o solarijima kao 'pripremi kože', pa sve do zaboravljenih opeklina iz djetinjstva koje nam stižu na naplatu.

Akcija #SaveYourSkin ove godine se odvijao u dva najveća grada – Zagrebu i Splitu. Što je bila motivacija za odabir upravo ta dva grada i kakav je dosadašnji odaziv građana?

Zagreb i Split su dva najveća urbana središta u Hrvatskoj kojima gravitira i veliki broj stanovnika iz okolnih manjih gradova, općina i otoka, kada je Split u pitanju, a nedostatan je broj dermatologa koji se mogu posvetiti gorućem problemu u dermatologiji u vidu velikog porasta oboljelih od zloćudnih tumora kože. Cilj je bio omogućiti maksimalnu dostupnost besplatnih pregleda i obuhvatiti što širi krug ljudi u regijama s visokom izloženošću suncu, posebice u Splitu. Odaziv građana je tradicionalno iznimno velik, s popunjenim terminima u rekordnom roku, što s jedne strane potvrđuje visoku razinu svijesti o opasnostima od izlaganja UV zračenju, ali i veliku potrebu za što je moguće brže doći na pregled dermatologa što je prilika u ovakvim javnozdravstvenim akcijama.

Koliko je besplatnih pregleda kože provedeno u proteklim godinama akcije i kakvi su rezultati - koliko je slučajeva ranog melanoma otkriveno zahvaljujući ovim pregledima?

Tijekom protekle tri godine, u sklopu projekta obavljeno je više od 4.800 besplatnih preventivnih pregleda madeža. Kroz te preglede otkriveno je čak 110 sumnji na melanom, što izravno dokazuje da ovakve akcije spašavaju živote ranim otkrivanjem bolesti. Ove godine je u Zagrebu i Splitu pregledano 1616 građana. U sklopu pregleda otkriveno je 112 suspektnih promjena na koži i postavljena temeljita sumnja u 19 melanoma.

'Preplanulost nije simbol zdravlja'

Što biste poručili građanima koji oklijevaju doći na besplatne preglede iz straha ili nedostatka vremena?

Strah i nedostatak vremena su razumljivi, ali melanom otkriven u ranoj fazi izlječiv je u čak 99 % slučajeva. Sam dermatološki pregled traje svega nekoliko minuta, potpuno je bezbolan, neinvazivan i provodi se najsuvremenijim uređajima, dermatoskopima, koji značajno povećavaju pouzdanost dijagnoze. Tih nekoliko minuta koje uložite danas doslovno vam mogu spasiti život sutra.

Unatoč brojnim javnozdravstvenim kampanjama, smrtnost od melanoma u Hrvatskoj je i dalje iznad europskog prosjeka. Zašto nam se to događa – je li problem u tome što se i dalje bojimo dirati 'običan madež' pa liječniku dolazimo prekasno?

Ključni problem u Hrvatskoj nije nužno veći broj oboljelih, već kasno otkrivanje bolesti. Još uvijek je duboko ukorijenjen opasan mit i strah da se 'običan madež ne smije dirati' ili operirati jer će se time 'nešto potaknuti'. Istina je potpuno suprotna: rano kirurško uklanjanje sumnjive promjene jedini je siguran način izlječenja. Zbog odgađanja odlaska liječniku, pacijenti često dolaze u fazi kada je tumor već uznapredovao (metastazirao), što drastično pogoršava prognozu.

Preplanuli ten i dalje se u lifestyle smislu smatra simbolom zdravlja, dobrog izgleda i opuštenosti. Kako gledate na taj estetski ideal – postoji li uopće, medicinski gledano, nešto što možemo nazvati 'zdravim tamnjenjem'?

Iz medicinske perspektive, 'zdravo tamnjenje' ne postoji. Tamnjenje kože zapravo je obrambena reakcija organizma na oštećenje stanica uzrokovano UV zračenjem. Kada koža potamni, to znači da je primila preveliku dozu zračenja i da se pokušava zaštititi stvaranjem više pigmenta (melanina). Preplanulost nije simbol zdravlja, već vidljivi znak oštećenja DNK u stanicama kože.

Kantarionovo ulje na suncu može izazvati teške opekotine

Što opekline iz djetinjstva, koje su mnogi od nas zadobili na plažama kao klinci, znače za naš rizik od razvoja melanoma u četrdesetima i pedesetima?

Koža pamti svako izlaganje suncu, a rizik se kumulira tijekom života. Koža djece je tanja i osjetljivija. Samo nekoliko ozbiljnih opeklina s mjehurima u djetinjstvu i ranoj mladosti može udvostručiti rizik od razvoja melanoma u četrdesetim i pedesetim godinama života.

Posljednjih godina na društvenim mrežama sve je glasniji trend 'kemofobije'. Ljudi izbjegavaju kreme sa zaštitnim faktorom tvrdeći da su 'pune štetnih kemikalija' i radije biraju maslinovo, orahovo ili kantarionovo ulje. Koliko je opasan taj narativ i što znanost zaista kaže o sigurnosti SPF krema?

Trend izbjegavanja SPF krema pod izlikom da su 'pune kemikalija' iznimno je opasan. Prirodna ulja (maslinovo, orahovo, kantarionovo) nemaju zaštitni faktor (ili je on zanemariv, manji od SPF 2) i ne pružaju nikakvu zaštitu od UVA i UVB zračenja. Štoviše, kantarionovo (gospina trava) ulje je fototoksično i može izazvati teške opekotine i hiperpigmentaciju na suncu. Znanost jasno potvrđuje da su fotozaštitna sredstva strogo testirana, sigurna za zdravlje i da dokazano štite od raka kože.

Još jedan opasan mit koji i dalje živi jest odlazak u solarij 'kako bi se stvorila podloga za more' i spriječile opekline. Što se zapravo događa s kožom u solariju i zašto je ta 'podloga' zapravo medvjeđa usluga našem zdravlju?

Ultraljubičasto zračenje u solariju je 2003. godine, od strane Svjetske agencije za istraživanje raka, proglašeno kancerogenom I. klase! Solarij emitira iznimno visoke koncentracije UVA zračenja koje prodire duboko u kožu i ubrzava starenje te izaziva kancerogene mutacije stanica. 'Podloga' stvorena u solariju pruža zaštitu jednaku faktoru SPF 2 do 3, što je potpuno beznačajno na plaži. Korištenje solarija prije 35. godine života povećava rizik od melanoma za čak 59 %, zbog čega su u mnogim europskim zemljama zabranjeni za maloljetnike.

Nije dovoljno namazati se jednom dnevno

Čak i oni koji uredno kupuju kreme s visokim zaštitnim faktorom često ih koriste potpuno pogrešno. Koje su najčešće greške koje radimo s SPF-om na plaži – od količine koju mažemo do osjećaja lažne sigurnosti da nas jedno mazanje štiti cijeli dan?

Prva pogreška je nanošenje premale količine fotozaštitnog sredstva. Da biste postigli istinski učinak faktora zaštite (SPF) koji je deklariran na kremi, za cijelo tijelo odrasle osobe potrebno je nanijeti količinu koja stane u aperitivnu čašu (oko 35 ml ili 6 punih čajnih žličica). Većina ljudi nanosi tek četvrtinu te količine.

Druga pogreška je razmišljanje da nam je dovoljno namazati se jednom dnevno i da krema postojano štiti cjelodnevno. To je najopasnija iluzija. Znoj, kupanje, brisanje ručnikom i prirodna razgradnja filtera zahtijevaju da se krema ponovno nanese svaka dva sata, bez obzira na visinu SPF.

Zaštitu od sunca većina nas i dalje povezuje isključivo s plažom, ručnikom i ljetovanjem. Koliko sunčevog zračenja naša koža nesvjesno 'upije' u svakodnevnim aktivnostima – vožnji automobila, ispijanju kave na terasi, šetnji gradom – i jesmo li tu zapravo najnezaštićeniji?

Sunce je svugdje oko nas i većinu UV zračenja ne primimo na plaži, već tijekom svakodnevnih aktivnosti, bilo da su profesionalne ili u njima uživamo u hobijima. Tu je i vožnja automobila (UVA zrake prolaze kroz bočna stakla), druženje na otvorenim terasama ili šetnja gradom. U svim opisanim trenutcima kumuliraju se oštećenja kože, a malo tko razmišlja da bi trebalo kontinuirano koristiti fotozaštitu.

Mnogi ljudi misle da su sigurni ako kremom sa zaštitnim faktorom deblje namažu samo vidljive madeže, dok ostatak tijela ostavljaju nezaštićenim kako bi potamnili. Gdje se zapravo melanom najčešće pojavljuje – na već postojećem madežu ili na potpuno čistom, 'zdravom' dijelu kože?

Još jedna velika zabluda je da se melanom razvija isključivo iz postojećeg madeža. U stvarnosti, u čak 70 % do 80 % slučajeva melanom nastaje de novo – na potpuno čistoj, dotad zdravoj koži, kao nova pigmentirana promjena. Upravo zbog te činjenice je važno provesti fotozaštitu na cijeloj površini kože.

'Zaštita je neophodna tijekom cijele godine'

Kada govorimo o starenju kože, često krivimo genetiku ili godine, no čak 90 posto vidljivih promjena na koži, poput bora i opuštenosti, uzrokovano zapravo suncem, a ne samim godinama. Što se točno, na staničnoj razini, događa s našim kolagenom i elastinom kada se prekomjerno izlažemo suncu?

Čak 90 % vidljivih znakova starenja kože (dubok bore, gubitak tonusa, staračke pjege) uzrokovano je suncem (proces zvan fotostarenje), a ne samom genetikom.

UV zrake prodiru u dermis (dublji sloj kože) i aktiviraju specifične enzime (matriksne metaloproteinaze) koji doslovno razgrađuju vlakna kolagena i elastina. Kada se ta potporna mreža uništi, koža gubi elastičnost, postaje opuštena, stanjena i sklona dubokim borama.

Trebaju li se ljudi štititi od sunca samo ljeti ili je zaštita neophodna tijekom cijele godine?

Zaštita je neophodna tijekom cijele godine, a ne samo ljeti. UVA zrake su jednako snažne zimi i ljeti, prolaze kroz oblake i staklo te konstantno oštećuju kolagen i stanice naše kože. Sredstva s SPF bi trebala biti dio jutarnje rutine svakog dana.

Koliko je bitno redovno pregledavati kožu kod dermatologa čak i ako nemamo vidljivih problema?

Potreba za dinamikom pregleda kože se određuje prema rizičnim čimbenicima, a to su obiteljska povijest melanoma, osobna povijest zloćudnih tumora kože i melanoma, mnogobrojni madeži (više od 100), opekline u djetinjstvu i profesionalna kontinuirana izloženost UV zračenju. Na prvom pregledu dermatolog procjenjuje kojom dinamikom se trebaju odvijati kontrolni pregledi. Dakle, ako ne postoje navedeni predisponirajući čimbenici, što procjenjuje liječnik obiteljske medicine, nema potrebe za redovitim dermatološkim pregledima.

Što biste voljeli da prosječna osoba u Hrvatskoj konačno prestane raditi svojoj koži – ima li navike koju smatrate posebno opasnom, a i dalje je masovna?

Prosječna osoba u Hrvatskoj mora osvijestiti da je izlaganje suncu u razdoblju između 10 i 17 sati kao i korištenje solarija direktan put razvoju melanoma i drugih zloćudnih tumora kože, ali i preuranjenom starenju kojeg svi želimo odgoditi.

Za kraj, što svatko može i mora napraviti već danas pred kućnim ogledalom? Na koja specifična odstupanja, promjene i znakove na koži moramo obratiti pozornost prije nego što bezbrižno uskočimo u ljetnu odjeću?

Već danas prije tuširanja stanite pred ogledalo i detaljno pregledajte cijelo tijelo (uključujući vlasište, tabane i prostore između prstiju). Obratite pozornost je li promjena koju ste zapazili asimetričnog i nepravilnog oblika, jesu li joj rubovi i granica prema okolnoj koži nejasna, je li promjena tamna, crna, plavkasta, siva, tamno smeđa ili u jednom madežu ima više boja, je li se madež povećao na dimenziju veću od 6 mm u promjeru ili se je izbočio, svrbi li vas, peče ili boli, te, konačno, je li to novonastala obojena promjena koja odgovara svim prethodno opisanim kriterijima za atipične promjene. Ako primijetite bilo koje od ovih odstupanja u izgledu madeža, osobito ako je to nova tamna mrlja koja brzo raste, ne odgađajte odlazak svom liječniku obiteljske medicine koji će procijeniti hitnost pregleda kod dermatologa.