U svijetu koji sve češće nalikuje na mračne scenarije iz romana, 46. Zagrebački književni razgovori ove se godine okreću temi distopije u književnosti. Manifestacija koju organizira Društvo hrvatskih književnika održat će se 16. i 17. listopada u prostorima DHK-a (Trg bana Jelačića 7) i okupiti domaće i inozemne autore, teoretičare i prevoditelje kako bi otvorila prostor za raspravu o tome koliko distopijski žanr zapravo govori o sadašnjosti.

Na skupu će sudjelovati niz istaknutih stranih gostiju. Ukrajinski pjesnik, dramatičar i romanopisac Oleksandr Irvanec analizirat će motive sovjetske antiutopije i književne reakcije na ideološke deformacije 20. stoljeća. Iz Slovenije stiže književnik i kolumnist Dušan Merc, koji će govoriti o spoju distopije i utopije u vizijama budućnosti.

Michal Bauer s Umjetničke akademije Sveučilišta Južne Češke istražuje kako se u češkoj književnosti 20. stoljeća oblikovala kritika društvenih utopija, a Anna Boguska iz Poljske analizira Pavličićeve romane Vilinski vatrogasci i Koraljna vrata kao eko-distopije i "utopije unutar distopije". Mađarski profesor Zsolt Czigányik donijet će pregled promjene fokusa distopijske književnosti i filma tijekom prošlog stoljeća.

Izlaganja domaćih autora otvaraju širok spektar pristupa žanru. Dubravka Brezak Stamać razmatrat će mogu li neka djela hrvatske moderne pripadati distopijskoj književnosti, s naglaskom na pripovijetke Frana Galovića Začarano ogledalo i Ispovijed. Tomislav Kardum rekonstruira ideološke slojeve prvog hrvatskog SF romana Na Pacifiku god. 2255. Milana Šufflaya, a Mario Vrbančić 21. stoljeće vidi kao "stoljeće distopije".

Marijana Bijelić analizirat će pojam progresa u romanu Teško je biti bog braće Strugacki, dok će Magdalena Mrčela govoriti o distopijskim romanima kao alatu rada s mladima. Paula Rem istražuje distopijske elemente u proročkim knjigama Biblije, a Tuga Tarle analizira roman Gospodar svijeta Roberta H. Bensona i granicu između fikcije i proročanske vizije stvarnosti.

O transatlantskim i američkim vizijama govorit će Jelena Šesnić, koja kroz tekst Anne Bowman Dodd otkriva kritički pogled na utopijske i ironične vizije Amerike krajem 19. stoljeća. Marina Katinić Pleić u djelima Cormaca McCarthyja pronalazi postapokaliptične motive i tragove nade usprkos razorenoj civilizaciji. Javnosti dobro poznati Krešimir Mišak usporedit će 1984. Georgea Orwella i Vrli novi svijet Aldousa Huxleya kroz prizmu transhumanizma, dok će Matija Štahan istražiti distopije braće Huxley u kontekstu totalitarizma i suvremenih društvenih fenomena. Nada Mirković govorit će o tome kako Orwell i Huxley anticipiraju današnje oblike kontrole i manipulacije.

Razgovore će moderirati književna kritičarka i novinarka Karolina Lisak Vidović, a nakon svakog izlaganja predviđena je rasprava otvorena publici.

Zagrebački književni razgovori, jedna od najdugovječnijih književnih manifestacija u Hrvatskoj, i ove godine žele ponuditi platformu za promišljanje kulture i književnosti kroz aktualnu temu – distopiju kao upozorenje, ali i poticaj za kritičko promišljanje budućnosti.

Detaljan program i satnica dostupni su na službenoj stranici DHK-a.