MUZEJ GRADA ZAGREBA

Zavirite u povijest najživopisnijeg zagrebačkog predgrađa

  • Autor: N. K.
  • Zadnja izmjena 10.08.2012 09:18
  • Objavljeno 10.08.2012 u 07:00
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Zagrebačka Dubrava razvijala se velikom brzinom tijekom proteklog stoljeća. Taj streloviti razvoj, od gradskog izletišta i lovišta pa sve do područja na kojem živi 100.000 ljudi, tema je studijske izložbe 'Zagrebačka Dubrava – od predgrađa do grada' u Muzeju grada Zagreba

Prljavo kazalište, Drugi način, Tram 11, El Bahatee, Motus neke su od poznatijih ikona zagrebačke Dubrave, a najnovija zvijezda tog kvarta zlatna je olimpijka Sandra Perković. Iako njezin uspjeh nije uključen u izložbu posvećenu tom istočnom zagrebačkom predgrađu, sport i sportski klubovi sastavni su dio priče o razvoju jednog kvarta.

Kroz dokumentarne fotografije, novinske izreske i predmete predstavljeno je postupno stvaranje gradskog karaktera Dubrave, a glavni sadržaj izložbe obuhvaća najstarija seoska naselja na tom području, izgradnju infrastrukture i planiranje novih naselja 30-ih godina prošlog stoljeća, bombardiranja u Drugom svjetskom ratu, otvaranje groblja na Miroševcu, doseljavanje i nicanje bespravne, odnosno, 'divlje gradnje', izgradnju prometnica i pionirske željeznice te velikih gospodarskih subjekata. Veliki dio izložbe posvećen je segmentima društvenog i kulturnog života poput kupališta, kina Bratstvo, izgradnji knjižnice, dolasku kapucina i širenju vjerske službe, tradicionalnim nošnjama, grafitima, već spomenutom sportu te urbanom zvuku koji je zadnjih nekoliko desetljeća jedno od prepoznatljivih obilježja toga kvarta.

Zanimljiva izložba pokazuje kako je područje smješteno na istočnom dijelu Zagreba dijelom gradske cjeline postalo tek krajem 40-ih i početkom 50-ih godina prošlog stoljeća, a naglasak je stavljen na prostor uže Dubrave, smještene između Oporovečke i nove Branimirove ulice.

Kustos Muzeja grada Zagreba i autor projekta Kristian Srukić priču o zagrebačkoj Dubravi vidi kao nastavak većeg projekta Zagrebački kvartovi koji je krenuo prije dvije godine kada je rađena izložba 'Pola stoljeća Trnskog – priča jedne generacije' posvećena novozagrebačkom području i širenju grada prema jugu, odnosno, preko Save.

Muzej grada Zagreba

Muzej grada Zagreba

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Osnovni cilj projekta Zagrebački kvartovi je da se kroz izložbe i dokumentarnu građu prikaže razvoj grada i predstave kvartovi koji su se razvijali nakon Drugog svjetskog rata te do sada nisu bili valorizirani poput starog Zagreba, odnosno Gornjeg i Donjeg grada. Prema riječima Kristiana Srukića, osim povijesnog aspekta važno je predstaviti i aktualni trenutak zagrebačkih kvartova te na taj način snažnije povezati muzej s društvenom zajednicom u kojoj djeluje.

Tako je izložba posvećena Dubravi rezultat dugogodišnjeg prikupljanja predmeta od čega je 450 eksponata izloženo u Muzeju grada Zagreba. Uz glavni dio izložbe, u suradnji s Narodnim sveučilištem u Dubravi organizirane su filmske projekcije i mnogi drugi projekti od kojih valja istaknuti manju izložbu Što je za vas Dubrava, kustosice Vesne Leiner. Manja izložba rezultat je višemjesečne akcije koja je pozivala stanovnike tog kvarta da se kroz vlastita iskustva uključe u izložbu o Dubravi te otkriju nešto o sebi.

Na izložbi je sudjelovalo tridesetak autora koji su kroz fotografiju, videozapise, crteže, grafite i prozne tekstove progovorili o svom doživljaju Dubrave, a kod svakog od autora asocijacija na Dubravu bila je drukčija; kod nekoga je to bio put do škole, park ili prijatelji, a kod drugih, određena vizura grada, sportski događaj, koncert ili ulica u kojoj stanuje. Izloženi radovi pokazali su kako promišljanja stanovnika o kvartu u kojem žive sežu od poimanja Dubrave kao mjesta u kojem je ugodno boraviti pa sve do negativne percepcije vlastite okoline.

Među zanimljivijim temama izložbe svakako je priča o razvoju malog obrtništva i doseljavanju, a velik dio posvećen je organiziranju društvenog i kulturnog života u Dubravi kroz mjesta kao što su kupalište, kino Bratstvo, Narodno sveučilište te sportski klubovi poput boksačkog, košarkaškog i rukometnog.

Transformacija zagrebačke Dubrave iz prigradskog sela do punopravne gradske cjeline ne bi bila moguća bez izgradnje velikih privrednih objekata među kojima se ističu Jadran film, Croatia records (nekadašnji Jugoton) i Tvornica autobusa Zagreb.

Posebno je zanimljivo vidjeti fotografije sa filmskih setova nekih od najznačajnijih domaćih filmova poput 'H-8', 'Breza', S'amo jednom se ljubi', 'Rondo', 'Lisice', 'Vuk samotnjak', 'Vlak bez voznog reda' ili fotografije filmskih velikana poput Orsona Wellsa koji u Zagrebu snima film 'Proces' prema istoimenom Kafkinom remek-djelu. Između 1930. i 1960. godine Jadran film bio je jedan od najvećih i najpoznatijih filmskih studija u Srednjoj Europi, a.u svojoj zanimljivoj povijesti sudjelovao je u produkciji dvaju Oscarom nagrađenih filmova - drami A. J. Pakule 'Sofijin izbor' (1982) s Meryl Streep u glavnoj ulozi te njemačkom filmu 'Limeni bubanj' (1979) redatelja Volkera Schlöndorffa snimljenog prema romanu Güntera Grassa.

Izložba se može pogledati do kraja kolovoza.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi