HIT IZLOŽBA

Zadnji je čas da pogledate 'Šezdesete', dnevno je obiđe i do 500 posjetitelja

28.09.2018 u 15:23

Bionic
Reading

Ovaj vikend zatvaraju se 'Šezdesete u Hrvatskoj', velika izložba zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt na kojoj je kroz više od tisuću eksponata predstavljeno to 'turbulentno i blistavo razdoblje novije hrvatske povijesti'. S ravnateljem MUO Miroslavom Gašparovićem razgovarali smo o dojmovima, posjećenosti i utjecaju izložbe otvorene u travnju, koja se može pogledati još samo do nedjelje do 19 sati

'Šezdesete u Hrvatskoj - Mit i stvarnost' dio su programa Dana otvorenog trga 30. rujna, kad se izložba za 20 kuna može pogledati do 19 sati. Dan ranije, 29. rujna, bit će otvorena do ponoći.

  • +32
Otvorena izložba 'Šezdesete u Hrvatskoj: Mit i stvarnost' Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek / CROPIX

'Očekujemo da će završni vikend privući još mnogo posjetitelja kojih je u posljednja četiri mjeseca bilo oko 40 tisuća. To se odnosi na samu izložbu, ali i na njen bogat popratni program, na brojna stručna vodstva, radionice, glazbene slušaonice, retrospektive filmova, okrugle stolove i predavanja... Vjerujem da će nakon 30. rujna brojka biti oko 50 tisuća, što je vrlo respektabilno i izuzetno smo zadovoljni uspjehom u smislu posjećenosti svih zbivanja vezanih za 'Šezdesete'', kaže ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović. Školskih posjeta moglo je, priznaje, biti i više, ali to je 'širi problem manjka vannastavnih kulturnih sadržaja za mlade'.

Sveukupno je dosad prodano oko 30 tisuća ulaznica za 'Šezdesete', a interes je osobito pojačan posljednjih nekoliko dana, kaže Gašparović.

'Zadnjih dana imamo i po 500-ak posjetitelja dnevno. Najviše smo posjeta, naravno, imali na samom početku, kad je izložba tek otvorena krajem travnja, ali zapravo su nam ljudi cijelo vrijeme dolazili. Čak smo zadovoljni i posjećenošću u ljetnim mjesecima kad je grad dosta prazan. Tada su pretežno izložbu dolazili vidjeti stranci. Zabilježili smo mnoge posjete iz zemalja regije, osobito iz Slovenije', kaže Gašparović i dodaje kako su na izložbu dolazili i mnogi stručnjaci, najviše iz Austrije i Italije.

'To je također veoma bitan aspekt ove izložbe. Njome je Hrvatska napokon dobila respektabilno istraživanje ovoga razdoblja svoje povijesti, ključnog doba kad se zemlja emancipirala ne samo ekonomski nego i kao snažna kulturna sredina', kaže Gašparović.

Na izložbi, višegodišnjem projektu, radilo je oko 200 ljudi, a u MUO je u 12 dvorana organizirana u 18 tematskih dionica. Društveno-politički kontekst i razvoj konzumerističkog društva obradio je Ante Batović, a kulturu svakodnevice potrošačkog društva Igor Duda. Zvonko Maković, ujedno i autor koncepta, obradio je likovnu umjetnost tog vremena, Maroje Mrduljaš arhitekturu, a Koraljka Vlajo dizajn. Grafičkim dizajnom pozabavila se Lovorka Magaš Bilandžić, a eksperimentima na području autorske keramike Marina Bagarić.

Dunja Nekić obradila je fotografiju, Krešimir Nemec književnost, Ana Lederer kazalište, Seadeta Midžić Muzički biennale Zagreb, a Maja Đurinović plesnu scenu. Zlatno doba filma u Hrvatskoj predstavio je Tomislav Šakić, glazbu Hrvoje Horvat, a modu Katarina Nina Simončić. Modnu fotografiju obradila je Marija Tonković, novinsku scenu Inoslav Bešker, a radio i televiziju Nada Zgrabljić Rotar.

'Neki od naših autora sudjelovali su i u pripremi famozne izložbe arhitekture Jugoslavije u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti 'Prema betonskoj / konkretnoj utopiji', što je sve dio revalorizacije ovog užasno važnog razdoblja. U MUO smo ga htjeli što bolje približiti jer im je utjecaj svakidašnji i sveprisutan. Glazba, recimo, koju današnji mladi slušaju, proizvod je toga vremena. Dakako, kako nikad nije bilo sve samo divno i krasno, pokazali smo i one problematične aspekte šezdesetih i sve u svemu mislim da hrvatska i zagrebačka kulturna sredina mogu biti ponosne na odjek koji je izložba ostvarila među stručnom i širom publikom te na domaćoj i međunarodnoj sceni', zaključuje Gašparović.