POKRADENE UMJETNINE MVPEI-A

Z. Maković: 'Lopovi imaju vrlo nizak ukus'

03.02.2010 u 07:00

Bionic
Reading

Među umjetninama nestalim iz hrvatskih veleposlanstava i središnje zgrade MVPEI-a su radovi hrvatskih umjetnika Krste Hegedušića, Krune Bošnjaka, Izvora Oreba, Josipa Vanište, Vaska Lipovca, Vatroslava Kuliša i Antuna Mateša

Od 47 umjetnina ukupne vrijednosti 430 tisuća kuna nestalih iz prostora Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija te hrvatskih veleposlanstava diljem svijeta internom istragom MVPEI-a pronađeno je njih osam. Ne pokaže li se da su i preostale umjetnine zametnute tokom preseljenja, kao one dosad pronađene, MVPEI će istragu prebaciti nadležnim državnim tijelima kako bi se ušlo u trag još 39 radova,  među kojima su i oni autora Krste Hegedušića, Krune Bošnjaka, Izvora Oreba, Josipa Vanište, Vaska Lipovca, Vatroslava Kuliša i Antuna Mateša, doznajemo od MVPEI-a.

Čuvši imena autora pokradenih slika i umjetnina, povjesničar umjetnosti i profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Zvonko Maković nije ostao nimalo fasciniran ukusom lopova.

'Imena većine umjetnika čija su djela odstranjena dokazuju vrlo nizak ukus lopova', zaključio je Maković kojeg je ovaj slučaj otkriven u nalazu Državne revizije nagnao da prokomentira i ukus onih koji biraju umjetnine za prostore MVPEI-a i veleposlanstava.

U sjedištu MVPEI-a pronađeno je pet od sedam slika koje su nestale

'Neka djela naslijedite iz prethodnih mandata, a ruku na srce, ne postoji sustavno aranžiranje hrvatskih veleposlanstava. Bio sam u više njih i nailazio sam na djela koja su vrijedna, ali i na djela vrlo dvojbene umjetničke vrijednosti', ispričao je Maković. Slično je i s odabirom namještaja, čiji nestanak također bilježi revizorsko izvješće.

'Tijekom devedesetih jedna tvornica u sjeveroistočnoj Hrvatskoj radila je za neka veleposlanstva pseudohistoricistički namještaj koji je, kao i slike smještane u tim ambijentima, savršeno odgovarao kulturno-civilizacijskim standardima Hrvatske devedesetih. S druge strane, viđao sam veleposlanstva u kojima se pazilo što će se pokazati i nastojalo se da se zemlju predstavi na vrlo kvalitetan način', rekao je Maković i dodao kako je odabir umjetnina i namještaja uvijek ovisio o tome tko je bio u veleposlanstvu i tko je bio ministar vanjskih poslova.

Spomenimo da je u povodu izvješća Državne revizije MVPEI ustvrdio da je većina manjkova, što umjetnina, što namještaja i GPS uređaja, nastala ponajprije tokom razdoblja od 2000. do 2003, no oni nisu bili evidentirani unatoč propisanoj obavezi. U to vrijeme ministar vanjskih poslova RH bio je Tonino Picula