Umjetnica Josipa Bubaš na Prvi maj će na zagrebačkom Savskom nasipu spaliti društvene viškove, negativnosti i frustracije

'Demografija je jedna od tema hrvatskog predsjedanja Vijećem EU. Plodnost i politika, patrijarhat i prekarijat, dom i država, rod i spol, obiteljsko nasilje i stambeno pitanje, seksualnost kao zadovoljstvo i/ili funkcija. Kontradikcije nastale mahom kao posljedica manjkavih ekonomskih poteza, obrazovanja i društvenih običaja, nepravde i nebrige, a koje bi trebale biti riješene jednokratnim poticajima i mjerama', navode iz udruge Domino te pozivaju sve da do 29. travnja 2020. na mail josipabubas@gmail.com pošalju novinske članke, privatne priče i fotografije koji govore o demografskim mjerama, rodnoj politici, obiteljskom nasilju, stambenom pitanju, pravu na abortus, i ostalim temama koji se tiču pitanja položaja žene u društvu, te regulacije nataliteta i obitelji.

To, objašnjavaju, mogu biti osobna iskustva ili javno izrečeni stavovi koje smatrate značajnima ili frustrirajućima, a odražavaju ekonomsku i društvenu klimu koja utječe na vaše stavove ili emocije.

'Na mjestu koje povezujete uz određenu priču (bila to institucija, stan, park...), kredom, rižom, brašnom, bilo čime nacrtajte obrnuti trokut, fotografirajte ili snimite i pošaljite autorici na mail', poručuju iz Domina.

Bubaš će na 1. maj, umjesto tradicionalnih krijesova, od priča i članaka složiti obrnuti trokut na Savskom nasipu i potom ga ritualno zapaliti.

'Prvi maj, osim što je praznik rada, istovremeno je i dan između proljetnog ekvinocija i solsticija i u nekim se kulturama slavi kao dan plodnosti, pri čemu se također pale krijesovi. Seksualnost kao snaga, a ne funkcija u performansu je upisana u obrnuti trokut koji je drevni simbol snage ženske seksualnosti, a u kojem ovom prilikom ritualno palim društvene viškove i negativnosti', rekla je Bubaš koja naziv performans preuzima iz poznatog rada Sanje Iveković iz 1979.

U njemu trokut je zatvorio komunikacijski niz između umjetnice, snajperista na vrhu zgrade i policajca na ulici, pri čemu je čin ženskog samozadovoljavanja predstavljao prijetnju muškom autoritetu i državi. Slučajnost je da je ta komunikacija također bila upisana u obrnuti trokut, kažu iz Domina.

Josipa Bubaš je performerica i plesačica iz Zagreba, a uz autorski rad, bavi se izvedbenom teorijom i praksom. Kao izvođačica i koautorica sudjelovala je u različitim projektima u hrvatskoj i inozemstu. Doktorirala je na Odsjeku za Interdisciplinarne humanističke znanosti na Sveučilištu u Zadru s temom Tjelesnost izvedbe i izvedba tjelesnosti.