Katastrofe su svuda oko nas – od cijena mahuna do ratova i obiteljskih lomova, a u romanu Dragana Juraka postaju književna forma koja briše granice između eseja, fikcije i autobiografije. Povodom njegovog ulaska u finale tportalove nagrade, u novoj epizodi podcasta s autorom romana Katastrofe razgovaramo o pisanju kao kartiranju gubitaka, montaži značenja i svakodnevici koja se neprestano raspada, s više ili manje humora.
Katastrofe dolaze u raznim oblicima, od osobnih lomova i obiteljskih raspada do poskupljenja mahuna, zagađenih rijeka i povijesnih tragedija. U hrvatskom jeziku, katastrofa je postala univerzalan odgovor na sve: i na pitanje o vremenu, i o politici, i o osjećajima. A upravo katastrofe, u svom punom i slojevitom značenju, stoje u središtu romana Katastrofe (MeandarMedia, 2024.) Dragana Juraka, jednog od petero ovogodišnjih finalista nagrade tportala za najbolji hrvatski roman.
vezane vijesti
U utrci za ovu prestižnu književnu nagradu uz Juraka su se našli i Olja Knežević sa Stradom fortunatom (Hena com), Jurica Pavičić sa Žigicama (Stilus), Darko Cvijetić s knjigom Previše mi to. Osam djevojčica (Buybook), te Sandra Antolić s romanom Hrvatska mati (Vuković&Runjić). Pobjednika ćemo doznati 13. lipnja, a do tada u našem podcastu predstavljamo finaliste.
Pisac, esejist, književni i filmski kritičar čiji rukopis vješto balansira između književne esejeistike, autofikcije i montirane naracije, Dragan Jurak iza sebe ima i knjige eseja kao što su Život jahača u trenutku skoka preko prepone i Ah!, kao i roman Pelov priručnik nagrađen VBZ-ovom nagradom za najbolji neobijavljeni roman. U Katastrofama se vraća formi koja briše granice između osobnog i općeg, literarnog i stvarnosnog, filmskog i intimnog.
U ovom razgovoru Jurak otkriva kako su Katastrofe zapravo knjiga koja "nije trebala biti napisana", pa onda ni objavljena, a dogodila se stihijski, iz potrebe da zapiše ono što ga duboko zaokuplja. Govori o mapiranju kolektivnih i osobnih trauma, o pisanju kao svojevrsnoj kartografiji gubitaka i čudnih spojeva, o tekstovima koji se slažu kao filmska montaža u kojoj čitatelj treba pronaći vlastiti ritam. Razgovaramo i o "životinjskim katastrofama", o specifičnom hrvatskom humoru preuzetom iz škole Ferala, o fluidnim granicama između autobiografije i fikcije, te o tome zašto su i cijene mahuna jednako važne kao i ratovi, barem u svakodnevnom doživljaju svijeta.
Osim što otkriva osobne mehanizme pisanja, Jurak promišlja i o čitateljima, kaže kako ga iznenađuje kada u njegovom tekstu pronalaze značenja koja sam nije imao na umu, ali u tome vidi i dokaz da "montaža" funkcionira. U pričama koje sežu od Joycea i Prousta do jastrebova i kokoši, Jurak dijeli promišljanja o pisanju u doba katastrofe, o generacijama novih autora i o tome kako iz jedne knjige, koja je, kako kaže, isprva bila pisana "za četvero ljudi", ipak može nastati tekst koji pogađa mnogo širi krug čitatelja. U međuvremenu, završio je roman Skijanje, "čisti roman" s fabularnom strukturom, a već piše i Penjanje, drugi dio planiranog ciklusa o sportovima kao literarnim metaforama.
Cjelovit razgovor poslušajte u podcastu koji slijedi i otkrijte zašto Katastrofe nisu samo roman, nego i poticaj da se zagledamo u vlastite pukotine, male svakodnevne katastrofe koje nas oblikuju i sugestija da promislimo kako živimo – i kako čitamo svijet oko sebe.
U 18. godini dodjele nagrade roman@tportal, u kojoj je vrijednost nagrade zahvaljujući i izdavaču Hrvatskom Telekomu podignuta na 15.000 eura, potporu ovom važnom kulturnom projektu pruža i Hrvatska poštanska banka (HPB) kao partner.
