PROJEKTI MULTIMEDIJALNE KOLIBE

Suvremeni ples u dosluhu sa svakodnevicom, teatar u dosluhu s radijem

  • +31
  • +28

Multimedijalna koliba

Izvor: Promo fotografije / Autor: Promo

Iza trodnevnog Međunarodnog festivala improvizacije – Improspekcije, koji se održava od 27. do 29. studenog u Studentskom centru i Teatru&TD, stoji umjetnička organizacija Multimedijalna koliba, zaslužna i za velik uspjeh autorskog projekta Pavlice Bajsić, umjetnice koja nam objašnjava kako je došlo do pokretanja radiofonijskog teatra i planova za radiofonijski film

Multimedijalna koliba je umjetnička organizacija koja okuplja autore iz raznorodnih umjetničkih djelatnosti - suvremenog plesa, oblikovanja zvuka i radiofonije, likovnosti, kazališta, književnosti - s ciljem stvaranja zajedničkih projekata te poticanja intermedijalne i interdisciplinarne suradnje.

Godine 2013. osnovale su je plesna umjetnica Zrinka Šimičić Mihanović te dramaturginja i radijska umjetnica Pavlica Bajsić, obje nakon višegodišnje aktivne prisutnosti na umjetničkoj sceni, s ciljem pokretanja programa koji promiču drugačiji pogled na suvremeni ples i kazalište, stavljajući ih u neposredniji dijalog sa svakodnevnim. Stalni suradnici Multimedijalne kolibe su: Dubravko Mihanović, dramaturg i dramski pisac, Dino Brazzoduro, glazbenik i oblikovatelj zvuka, Tonka Maleković, likovna umjetnica, Lana Juranić, glazbenica, te Srđana Modrinić, ilustratorica i grafička dizajnerica.

Dramaturginja Pavlica Bajsić sa Zrinkom Šimičić Mihanović krenula je u podizanje Multimedijalne kolibe zato što se, kaže, umorila od nomadskog stila umjetničkog djelovanja, 'ekvivalenta nekadašnjem nadničarenju'.

'Kako ne bismo bili sami u ludilu 'gerilske produkcije', a da umjetnički imamo kakav-takav osjećaj kontinuiteta i da iz projekta u projekt nekako pokušamo rasti, razvijati se, a ne uvijek počinjati od nule – to su neki glavni razlozi za osnivanje Multimedijalne kolibe i to se činilo jedinim mogućim rješenjem', kazala je Bajsić

Festival Improspekcije održava se od 27. do 29. studenog u Teatru &TD i Studentskom centru centar Sveučilišta u Zagrebu. Večeras je na rasporedu predstava 'Indigo' u 19 sati u Polukružnoj dvorani Teatra &TD.

Multimedijalna koliba je prostor umjetničke proizvodnje, istraživanja te razmjene znanja i iskustava te nudi različite edukativne i radioničke programe usmjerene na poticanje sveobuhvatnijeg pristupa tijelu i pokretu, individualne kreativnosti te intermedijalnog promišljanja.

Osim festivala Improspekcije, projekta koji se od 2007. kontinuirano bavi improvizacijom kao izvedbenom formom i kritički promišlja istu tu izvedbenu formu, otvarajući pitanja, diskusije i dijalog s umjetnicima iz različitih medija, u Multimedijalnoj kolibi aktualni su brojni projekti, primjerice 'Trag /Trace /Spur' i 'Po stepenicama, iza vrata, kroz prozor', međunarodni multimedijalni projekt započet 2012. kao suradnja renomirane animatorice Michaele Müller, glazbenika i umjetnika zvuka Fa Ventilata i plesne umjetnice Zrinke Šimičić Mihanović

'Improspekcije 2013' 

'Improspekcije 2013' 

Izvor: Promo fotografije / Autor: Damil Kalogjera


Zatim tu je 'Od balona do slona', interdisciplinarni istraživačko-edukacijsko-izvedbeni projekt za djecu (i odrasle) s ciljem poticanja kreativnog odnosa prema životu, društvu, svakodnevnici, roditeljstvu. Projekt se provodi kroz interaktivne radionice suvremenog plesa i improvizacije, glazbe, zvuka i radiofonije te likovnog stvaralaštva.

Radionica za djecu i roditelje 'Drvo mi priča' 

Radionica za djecu i roditelje 'Drvo mi priča' 

Izvor: Promo fotografije / Autor: promo

U njihovom programu našli su se i nova predstava 'Indigo','Hoerspiel - mala igra za slušanje i gledanje', autorski projekt Pavlice Bajsić koji se odnosi na propitivanje medija radija na inovativan način, stavljanjem u kontekst kazališne izvedbe, te projekt iste autorice 'Plan za bijeg': ciklus malih
radiofonijskih izvedbi proze i poezije s koautorima i izvođačima kao što su Ivana Rushaidat, Filip Šovagović, Dino Brazzoduro, Ivana Sajko, Alen Sinkauz, Ljubica Letinić, Lana Deban, Mislav Brečić, Stanislav Kovačić, Zrinka Šimičić Mihanović i Dubravko Mihanović.


Bajsić prenosi kako je došlo do pokretanja radiofonijskog teatra, pokušaja spajanja radiofonije i kazališta a koji je u konačnici doživio jako dobar prijem kod publike i kritike.

'Većina mojih kolega iz kazališta su na radio pomalo gledala kao na nešto u čemu je prisutan neki manjak (npr. slike), a ne višak (npr. sloboda doživljaja), kao na 'medij za slijepe', znala sam čuti. Istovremeno, radeći na predstavama suočavala sam se s potpunom ignorancijom rada na zvuku, podcjenjivanjem njegove kreativne moći. I zato lani kad sam krenula raditi predstavu o radiju, prvu produkciju naše upravo osnovane Multimedijalne kolibe, i to u bliskoj suradnji s Dinom Brazzodurom (gitaristom, skladateljem, radiofoničarom ) i Ljubicom Letinić (radiofoničarkom i novinarkom), kao i s cijelim ostatkom ansambla (npr tonmajstor Ivan Zelić dao je ideju za prvu scenu) - iskristalizirao se svojevrsni izvedbeni stil. Mislim da taj ansambl radiofonijskog teatra Multimedijalne kolibe doživljavam kao pravi bend, vjerujem njihovim idejama i primjedbama, te se međusobno inspiriramo. Nažalost, nemamo često nastupe iako vjerujem da bismo imali svoju publiku', kaže umjetnica.

Unatoč rijetkim 'gažama', projekt radiofonijskog teatra nedavno je predstavljen na Univerzitetu Bauhaus u Weimaru na Odsjeku Eksperimentalnog radija u sklopu kolegija Radio Mundo i Expanded Radio, a cijela audio, video i fotodokumentacija unesena je u njihovu online arhivu, kojoj pristup imaju studenti i istraživači.

'Želja mi je da nas ljudi koji čitaju naše prijave na razne hrvatske kazališne festivale počnu malo ozbiljnije doživljavati. Da nije bilo 'Ljetnih noći Teatra Exit' pitanje bi li smo ikada igrali u kazališnom kontekstu.Moj dosadašnji dojam je da selektori kad čuju da je riječ o radiju, zatvaraju našu kovertu, ne razmišljajući uopće o tome što radiofonija može uzbudljivoga i novoga donijeti na scenu. Želja mi je i da se na ADU počne o tome malo maštovitije razmišljati, van sada već preuskog okvira zvuka za film, predstavu ili radio-drame', zaključuje Bajsić.

Bajsić o radiofonijskom teatru i radiofonijskom filmu

Predstavom 'Hoerspiel: mala igra za slušanje (i gledanje)' započeli smo istraživanje mogućnosti onog što smo nazvali 'radiofonijskim teatrom'. To je predstava koja se referira na radio kao na umjetnički medij, ali i kao svojevrsno mjesto 'bestjelesne utjehe'. Početna ideja je bila da probijemo ograničenja radijskog studija i na scenu donesemo posebnu vrstu kvalitete, nevidljivog partnera – zvuk. Zvuk kao sredstvo ekspresije, napetosti, atmosfere, osjećaja i kao tema sama za sebe. Također, željela sam poviriti i u prošlost, ne da bih je glorificirala, nego da bih u njoj potražila prve teoretske i poetske misli upućene tadašnjem 'novom mediju' i reinterpretirala ih kroz kazalište.

U 'Hoerspielu' balansiramo na zamišljenoj tankoj granici između teatra i etera. Tijekom burlesknog putovanja kroz ranu povijest radija, 10 izvođača (glumaca, glazbenika, radiofoničara, pisaca: Jelena Miholjević, Sven Medvešek, Ivana Rushaidat, Dino Brazzoduro, Matija Antolić, Ljubica Letinić, Nina Bajsić, Ivan Zelić, Ante Perković i ja) žonglira proizvodeći zvučne efekte uživo (foleys), kao i glazbu i tišinu, nudeći percepciji zvuka različite puteve. Nažalost, predstava rijetko igra jer produkcijski nije samoodrživa, ne može opstati isključivo u komercijalnom okviru i potrebna joj je pomoć. Zahvaljujući Galeriji Klovićevi dvori, smijemo koristiti prostor Kule Lotrščak, u kojem je predstava i nastala. Ideja o spajanju teatra i etera bila je vezana i uz direktan radijski prijenos predstave, što za premijerne izvedbe nisam mogla nikako postići, a odbijale su nas manje i veće radio-stanice.

Danas sam jako ponosna na to da ćemo kao dio ponude Hrvatskog radija za Međunarodni rođendan umjetnosti 16. siječnja 2015. ići u direktan prijenos iz Kule Lotrščak na preko 30 europskih radijskih postaja u organizaciji European Broadcasting Uniona. To je ujedno datum naše sljedeće izvedbe, a sve dalje je vrlo upitno. Vjerujem da ćemo naći načina da i dalje 'furamo taj film' uz ne prevelike žrtve, jer nismo više tako mladi i većinom imamo obitelji koje hranimo i koje traže naše vrijeme.

Reakcije i pisma publike, kao i naša radost izvođenja je ono što me u potpunosti ispunjava. Velika je stvar i kada vidite vama osobno važne autore, kao što su Darko Rundek ili Rene Medvešek, kako se samoinicijativno zauzimaju za projekt i pomažu da opstane.

Kroz izvedbe HOERSPIELA dogodila se tako i suradnja s Daliborom Barićem, autorom eksperimentalnih filmova, kojeg sam nedavno upoznala a s kojim se vrlo uzbudljivo nadopunjujem. Nadam se da ću s njim proizvesti i svoj prvi film 'DJEVOJKU KOJA JE BILA RADIO'. Time bih trebala radio 'izmjestiti' i na veliko platno. Tako da osim radiofonijskog teatra, spremamo i radiofonijski film.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!