Podsjetimo, kulturni bon - ili, kako ga u Hrvatskoj zovemo, kulturna iskaznica Cooltura - mjera je koju su uvele brojne europske države kako bi mladima osigurali besplatan pristup kulturnim sadržajima. Među njima su Španjolska, Italija, Francuska te Njemačka, koja je 2024. godine, godinu dana nakon uvođenja, smanjila vrijednost kulturne iskaznice KulturPass s 200 na 100 eura, koliko vrijednost kulturne iskaznice iznosi i u Hrvatskoj.

Upravo na hrvatski primjer pozivaju se slovenski oporbeni političari, kontekstualizirajući ideju o uvođenju kulturnog bona u aktualnu priču o rezovima o slovenskoj kulturi. Naime, nedavno je Ministarstvo kulture kojim sada upravlja Ignacija Fridl Jarc objavilo da su im prethodnici (na čelu ministarstva bila je Asta Vrečko iz Ljevice) ostavili dug od gotovo 9 milijuna eura, zbog čega će morati obustaviti plaćanja samostalnim umjetnicima.

'Slovenija je jedina među usporedivim zemljama gdje mjere ostaju samo na papiru, dok vlada istovremeno smanjuje sredstva za one koji rade u kulturi. Ovo je napad na one koji stvaraju u kulturi s najmanje resursa', rekla je saborska zastupnica Slobode Tamara Vonta.

Kako prenosi slovenski javni servis, Vonta potrebu za zakonom vidi i u činjenici da je trenutni koalicijski sporazum škrt po pitanju kulture, jer joj posvećuje samo jednu stranicu, dok se pilot-projekt kulturnog vaučera spominje na dnu popisa mjera. Kao snažan argument za donošenje zakona o financijskoj potpori mladima za pristup kulturnim dobrima zastupnica navodi praksu europskih zemalja, u kojima su vaučeri već uvedeni.

Sara Žibrat, još jedna zastupnica Slobode, kaže kako je u pitanju ispunjenje predizbornog obećanja njihove stranke, a ne, kako optužuju iz vladajućeg SDS-a, o pokušaju financiranja političkih aktivista u kulturi, čemu se protive.