INTERVJU: RENATE DORRESTEIN

'Roditelji imaju neograničenu moć nad svojom djecom'

  • Autor: Gordan Duhaček
  • Zadnja izmjena 31.03.2017 11:30
  • Objavljeno 31.03.2017 u 11:00
Renate Dorrestein

Renate Dorrestein

Izvor: Hena com / Autor: Ruud Pos

U razgovoru za tportal nizozemska spisateljica Renate Dorrestein govori o svojem hvaljenom romanu ‘Kameno srce’, o feminizmu i zbog čega se odlučila pisati o samouništenju jedne obitelji te se osvrće na nedavne parlamentarne izbore u Nizozemskoj

Renate Dorrestein (1954., Amsterdam) nizozemska je spisateljica, novinarka i feministica. Radila je kao reporterka za nizozemske novine Panorama i brojne druge nacionalne tiskovine. Sudjelovala je u drugom valu feminizma u Nizozemskoj i bila odlučna u nakani da prodrma svijet svojim provokativnim kolumnama i člancima. Osnovala je i fondaciju Anna Bijns 1986., koja svake dvije godine dodjeljuje nagradu za ženski glas u književnosti.

Napisala je dvadesetak romana, među kojima je najpoznatiji ‘Kameno srce’, koji je sada objavljen i u Hrvatskoj. ‘Kameno srce’ je s nizozemskog prevela Maja Weikert, a knjigu je objavila Hena com.

Dok sam čitao vaš roman ‘Kameno srce’, bio sam podijeljenih osjećaja u vezi obitelji Van Bemmel, o kojoj pišete. Na prvu se čine kao obitelj puna ljubavi, ali onda roditeljska ljubav rezultira ogromnom tragedijom. Gledate li na obitelj kao na nešto loše ili dobro i što zapravo znači biti dobar roditelj?

Fascinirana sam dinamikama obiteljskog života. Unutar obitelji ljudi većinom uopće nemaju zle namjere, ali mogu jedni druge teško povrijediti i oštetiti. Čini se da je dio ljudske egzistencije to da moramo odrastati u toj obiteljskoj konstelaciji i većina nas sve to uspijeva manje-više uspješno preživjeti. No kao spisateljica nisam zainteresirana za priče koje završe lijepo, nego baš obratno, jer vjerujem da dobra književnost istražuje tamnu stranu našeg postojanja i pokazuje nam kakvi smo ljudi kada stvari odu u pogrešnom pravcu. Nisam zainteresirana ocjenjivati nešto kao dobro ili loše. Ne bavim se moralnim presuđivanjem u vezi roditeljstva ni kako bi ono trebalo biti, nego sam fascinirana time da i dobronamjerni roditelji imaju neograničenu moć u odnosu na svoju djecu, koja će ih nastaviti voljeti bez obzira što im roditelji napravili. To je istovremeno i tragično i inspirativno. Svi mi kao djeca imamo usađen velik rezervoar povjerenja i ljubavi.

Kako ste se odlučili ispričati ovu priču kroz oči kćerke Ellen? Je li ona pouzdana pripovjedačica?

Kada pišem, ne donosim mnogo svjesnih odluka. Ellen se nekako sama od sebe ispostavila kao najbolja naratorica, možda zato što imam simpatije za tinejdžerice, djevojke koje su na rubu toga da postanu odrasle osobe. Jako mi je draga kao lik, pa baš i zato što nije do kraja pouzdana u svojim opservacijama i zaključcima. Ona je dijete koje pokušava razumjeti ono što se događa u njezinom domu. Na neki način svaki je čitatelj nekad bio Ellen, zbunjen i bespomoćan. A ipak pun nade.

U uništenju obitelji Van Bemmel postoji snažan religiozni element. Kako je to postalo dio priče?

Majka Margje postane žrtva religioznih deluzija, što je pak rezultat postporođajne depresije koju nitko u obitelji ne primjećuje. Nitko ne razumije što s njom nije u redu, ona postane misterij za sve bližnje koji je vole. U mojoj glavi je postojala veza između doista misteriozne naravi religije same po sebi te nasilja koje je nažalost čest dio vjere. Sve to je dozvolilo Margje da počini neke strašne stvari, a da se pritom osjeća kao svetica. U njezinom umu ona samo pokušava spasiti svoju obitelj. Isto kao što vjerski fanatici tvrde da samo žele spasiti čovječanstvo.

Sve veći osjećaj napetosti jedna je od najvećih kvaliteta romana. Kako ste odlučivali kada ćete čitateljima romana otkriti određene informacije o tome što se događa s obitelji Van Bemmel?

To se nekako samo od sebe riješilo dok sam pisala ‘Kameno srce’. Sve veća napetost je zapravo refleksija Ellenine nevoljkosti da razmišlja o obiteljskoj prošlosti duži period vremena, iako želi saznati što se tada dogodilo. Na taj način Ellen i sebi i čitateljima korak po korak otkriva informacije.

Kameno srce

Kameno srce

Izvor: Hena com / Autor: Hena com

‘Kameno srce’ je dijelom smješteno u sedamdesete godine prošlog stoljeća. To je bilo pomalo depresivno desetljeće, nakon revolucionarnog zanosa iz 1968. godine. Kako je taj period izgledao u Nizozemskoj i koliko je taj vremenski period važan za priču romana?

U kasnim sedamdesetima radila sam kao novinarka za feministički časopis. Bilo smo prvi koji smo pisali da se žene zatvara u psihijatrijske bolnice zbog stanja koje tada nitko nije razumio: postporođajne depresije. Te žene su patile od neravnoteže hormona koja zna nastati nakon poroda, a tretiralo ih se kao luđakinje. Ekstenzivno sam tada pisala o toj temi. Kada sam tijekom pisanja romana shvatila da je tragedija obitelji Van Bemmel uzrokovana tom bolešću, morala sam smjestiti priču u sedamdesete jer je kasnije postporođajna depresija postala na sreću općepoznata, a za moju priču je bilo ključno to da nitko ne razumije taj fenomen. To je dakle objašnjenje zašto je veći dio priče smješten u tom periodu. No moram reći da meni sedamdesete nisu bile tako strašne, pa niti za žene moje generacije. Bile smo prva generacija žena u povijesti čovječanstva koja je imala pristup sredstvima za kontrolu rađanja. Mogle smo imati seksualne odnose bez trudnoće. Nije nam unaprijed bio dosuđen određeni način života zbog naših reproduktivnih organa. To je bio početak feminističkog pokreta, koji i danas traje, za razliku od nekih drugih emancipacijskih pokreta iz te ere.

‘Kameno srce’ je prevedeno na mnogo jezika. Jeste li primijetili da knjiga u različitim zemljama izaziva različite reakcije?  

Zapravo sam začuđena istovjetnošću recepcije od Japana do Švedske. Očekivala sam da će postojati kulturalno uvjetovane razlike, no moj talijanski izdavač mi je na sve to ponudio sljedeće objašnjenje: 'Roman se bavi starim i dubokim strahom koji svi imamo, strahom da će nas uništiti vlastiti roditelji. Tvoja knjiga se bavi tim strahom koji je općeljudski i zato i internacionalan.’ Možda je u pravu.

Vaš hrvatski izdavač Hena com vas predstavlja, između ostaloga, kao feministicu. Kako procjenjujete današnji položaj feminizma na Zapadu?

Da, definiram se kao feministica. To je jedan od najvećih izvora zadovoljstva i inspiracije i u mom radu i u privatnom životu. Ne bih mogla procijeniti stanje feminizma na Zapadu, no kada je riječ o Nizozemskoj, mogu reći da i dalje vidim mlade ljudi koji se natežu s time tko će čuvati bebu, a tko izaći s društvom. Grozno je što smo u nekim aspektima i dalje zaglavljeni u mračnom srednjem vijeku. Da ne spominjem jednaku reprezentaciju žena i muškaraca u politici, znanosti i biznisu, pa onda i jednaku plaću za isti posao. Sve zajedno mi se čini kao teška borba s puno prepreka i kraja, ali borba koja je itekako vrijedna našeg angažmana.

Shirley Jackson se najviše spominje kada se ‘Kameno srce’ uspoređuje s knjigama drugih autora. Je li ona utjecala na vaše pisanje?

Počašćena sam tom usporedbom! Kao spisateljica mnogo dugujem Shirley Jackson. Njezine knjige sam iščitavala više puta. Ona je šampionka toga da se stvari koje na prvi pogled izgledaju obično pretvore u vrlo uznemirujuće. Usput, i ona je bila feministica.

Prije nekoliko tjedana u Nizozemskoj su održani parlamentarni izbori koji su s velikim interesom praćeni diljem Europe. Kakva je bila atmosfera u vašoj zemlji tijekom kampanje, je li doista bilo napeto onako kako se predstavljalo u medijima?

Da, doista je bilo vrlo napeto. Prvi put u životu sam imala problema odlučiti za koga ću glasati. Nisam mogla glasati za političare ili stranku kojima vjerujem, nego sam morala glasati strateški kako bi se zaustavilo Wildersa.

Kako objašnjavate uspon Geerta Wildersa u nizozemskoj politici?

Pitanje je šire od toga - kako objasniti uspon Donalda Trumpa, Marine Le Pen i takvih političara? Wilders je dio svjetskog političkog zaokreta. Vrijeme će pokazati hoće li taj zaokret donijeti išta dobro. Jedva čekam čitati romane koji će nam pomoći razumjeti ono što se trenutno događa u svijetu, jer književnost nam uvijek pomaže da razumijemo i sami sebe.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi