u kinu Tuškanac

Retrospektiva Branka Ivande

  • Autor: D.A.M./Hina
  • Zadnja izmjena 11.03.2017 10:04
  • Objavljeno 11.03.2017 u 09:07
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Anto Magzan/PIXSELL

Filmom 'Sestre' u ponedjeljak se otvara retrospektiva hrvatskog redatelja Branka Ivande, skoro pedeset godina prisutnog na hrvatskoj filmskoj sceni, u okviru koje će se do 22. ožujka prikazati izbor iz njegova bogatog opusa televizijskih i filmskih djela

Nakon tog filma, nastalog prema motivima drame Slavka Batušića 'Komorni trio', u kojem glume Alma Prica, Anja Šovagović-Despot, Siniša Popović i Božidar Alić, uslijedit će projekcija Ivandina nagrađivana prvijenca 'Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata' iz 1968., u kojemu je svoju prvu glavnu filmsku ulogu odigrao Rade Šerbedžija.

Retrospektiva donosi i njegove filmove 'Prijeki sud' o sucu prijekoga suda za talijanske okupacije i krimić s elementima nadrealizma 'Zločin u školi', te televizijske uratke 'Zec', kritiku militarizma, 'Ana i Nives' koji prati slikaricu Nives Kavurić-Kurtović i montažerku koja radi na dokumentarcu o njoj.

Prikazat će se i Ivandini noviji filmovi, kostimirana povijesna drama 'Konjanik' i 'Lea i Darija' o Lei Deutsch, dječjoj kazališnoj zvijezdi, žrtvi ustaškog režima u Zagrebu.

Tu su i televizijska adaptacija kazališne predstave 'Kraljevo' Miroslav Krleže, slavnoj predstavi Dramskog kazališta Gavella u režiji Dina Radojevića iz sedamdesetih te 'U logoru' drame Miroslava Krleže čija se radnja događa za vrijeme Prvog svjetskog rata na galicijskom ratištu

TV drama 'Bombaški proces' govori o suđenju Josipu Brozu za ilegalni rad Komunističke partije 1928. u Zagrebu, kada ga je branio odvjetnik Ivo Politeo, a 'Slučaj maturanta Wagnera' dio je dramskog obiteljskog ciklusa 'Igre oko smrti' u kome se, uoči Drugog svjetskog rata, kroz obiteljske odnose prelamaju predratna društveno-politička previranja.

Na velikom platnu prikazat će se i fantastična TV drama 'Nocturno', adaptacija istoimene novele Ksavera Šandora Đalskoga s Radom Šerbedžijom i Milenom Dravić u glavnim ulogama, kasnije prebačena na film pod naslovom 'Noć poslije smrti', te obiteljska drama 'Dugo putovanje u bijelo', kada se prvi put na ekranu pojavila Sanja Vejnović, i 'Pet mrtvih adresa', suvremena drama o ženi na prekretnici života s Božidarkom Frajt.

Od njegovih dokumentaraca izabran je film 'Poezija i revolucija - studentski štrajk 71.', u kojemu je trideset godina nakon što je sa Zoranom Tadićem snimao povijesni prosvjed studenata u Zagrebu, montirao preostali snimljeni materijal koji je bio zaplijenjen i korišten u sudskim procesima za vrijeme Hrvatskog proljeća.

Ivandin opus karakterizira impresivna raznolikost te ljubav prema umjetničkoj produkciji, bez obzira na to je li riječ o filmu ili televiziji, a okušao se i u kazališnom radu, i u zreloj fazi svoje karijere u režiji telenovela, 'postavivši najviše standarde žanra, i ne obazirući se na purističke i 'von oben' kritike kako to da jedan 'ozbiljni' režiser, pa i dekan Akademije dramskih umjetnosti, uopće može prihvatiti takav angažman', ustvrdila je u najavi retrospektive Alemka Lisinski.

Po njezinim riječima, Ivanda je s jedne strane autorski sav u europskom modernističkom kodu, a s druge, u svojim karijernim i životnim izborima, kao da je odrastao u američkoj kulturi u kojoj borba za autorski opstanak traje neprekidno i nesmiljeno, i nema vremena ni 'luksuza' za jadikovku istočnoeuropskog intelektualca.

'Branko Ivanda pravi je filmski radnik, režiser koji nije opterećen intelektualnim snobizmom, a koji istovremeno najveće inspiracije vuče iz poznavanja literature, filma, povijesti, politike. U samopromociji, u kojoj se mnogi današnji režiseri gotovo natječu, Branko Ivanda je klasik starog kova i pušta da njegovi radovi govore u njegovo ime', zaključila je.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi