U cilju ostvarenja što relevantnijeg predstavljanja Hrvatske na Venecijanskom bijenalu – 15. međunarodnoj izložbi arhitekture, Ocjenjivački sud u svom se odlučivanju rukovodio iskazanim intencijama uprave Bijenala te tematskim i problemskim okvirom kako ga je postavio ovogodišnji glavni umjetnički izbornik Bijenala, čileanski arhitekt i teoretičar Alejandro Aravena

Namjerava Venecijanskog bijenala je premostiti jaz između arhitekture i građanskog društva, koji je u posljednjim desetljećima pretvorio arhitekturu u, s jedne strane, spektakl, dok je s druge čini marginalnom i nevažnom. Ta zacrtana promjena fokusa i karaktera Bijenala vidljiva je već i iz same teme novog izdanja Bijenala, koja glasi 'Izvješća s bojišnice' (Reporting from the Front).

Glavni umjetnički izbornik Bijenala Aravena rekao je da ima još dosta bitaka koje trebaju biti dobivene i dosta frontova koji trebaju biti pomaknuti, kako bi se podigla kvaliteta izgrađenog okoliša i, kao posljedica toga, kvaliteta života ljudi.

'To je ono što želimo da posjetitelji dođu vidjeti na 15. Međunarodnoj izložbi arhitekture: uspješne priče koje zavređuju biti ispričane i uzorne primjere koji zavređuju biti pokazani, u kojima je arhitektura uspjela, uspijeva i uspjet će postići pomak upravo u tim bitkama i frontovima', objasnio je Aravena i istaknuo da želi izložbu koja nije tek kronika pasivnog svjedoka, nego svjedočanstvo aktivnih stvaratelja koji uistinu 'žive to što govore'.

Na Javni poziv Ministarstva kulture RH pristigle su četiri prijave. Uz odabrani Peračićev rad, prijavljeni su bili Maroje Mrduljaš i Antun Sevšek s radom 'Budućnost na čekanju', Saša Randić s radom 'Hotel (i)migrant' i Antonio Grgić s radom 'Rezonantni krajolici'

Ocjenjivački odbor, u kojemu su sudjelovali Ana Dana Beroš (arhitektica i kustosica), Dražen Pejković (dopredsjednik UHA), Sanja Šaban (predstavnica Ministarstva kulture), Karin Šerman (Arhitektonski fakultet, predsjednica Ocjenjivačkog suda) i Nevena Tudor Perković (predstavnica Ministarstva kulture), nakon pažljivog razmatranja svih pristiglih prijava odlučio se za rad Dinka Peračića rukovodeći se navedenim tematskim smjernicama izbornika Bijenala Aravene.

Ocijenjeno je da taj rad najbolje odgovara raspisu izložbe i iskazanom specifičnom karakteru zadatka. Prijedlog aktualizira sadržajnu rekonstrukciju triju građevina, u Zagrebu, Rijeci i Splitu, koje bi trebale postati mjestom dinamičnih i intenzivnih društvenih interakcija, a koje potiču nevladine udruge kao korisnici prostora. Promovira se ideja ponovnog korištenja postojećih prostora koji su ili izgubili svoju prvobitnu namjenu ili nisu nikad bili privedeni namjeni, što je dobrim dijelom posljedica tranzicija, nesređenih imovinsko-pravnih odnosa, nedostatka sredstava ili pak nezainteresiranih političkih struktura i gradskih institucija. Arhitekti kao medijatori u mreži širih društvenih i kulturnih procesa, oslonjeni na vlastitu disciplinarnu intuiciju i inteligenciju, u zatečenoj situaciji strateški interveniraju i omogućuju da takvi blokirani projekti postanu funkcionirajući akteri i prostorni katalizatori promjena.

'Ovim sudjelovanjem arhitektonsko djelovanje želimo prikazati kao širu društvenu disciplinu koja može, koristeći različita sredstva i surađujući s akterima–korisnicima, poduprijeti pa i pobuditi kolektivna nastojanja i graditi prostor koji postoji i koji se koristi kao javno dobro – arhitektura koja gradi prostor za koji se zalaže. Prošireno arhitektonsko djelovanje s kojim želimo sudjelovati na Bijenalu obraća se i uključuje širu publiku i veći krug korisnika i sudionika. Intenzivno je usmjereno javnoj domeni i općem interesu. Ne bavi se pojedincima već kolektivom. Ne odustaje zbog loših uvjeta i nedostatka sredstava, već pronalazi načine da se realizira. Proizlazi iz kulturne i društvene potrebe, za koju se angažira, bez obzira na okolnosti', navode odabrani autori u svojoj prijavi.

Članovi autorskog tima sudionici su i pokretači takvih novih udruga i kulturnih praksi koje djeluju izvan tradicionalnih okvira i izgrađuju vlastite sustave rada u promijenjenim uvjetima. Djeluju kroz višestruke mreže i brojne suradničke projekte, a osim kulturnih i umjetničkih sadržaja kreiraju, testiraju i provode nove oblike upravljanja javnom infrastrukturom koji se temelje na suradnji, dijeljenju prostornih resursa i zajedničkom odlučivanju.

Dinko Peračić i Miranda Veljačić suosnivači su i voditelji Platforme 9,81, Emina Višnić ravnateljica je Pogona – Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade, a Slaven Tolj ravnatelj Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Kroz vlastita neposredna iskustva oni stoga svjedoče o izazovima rada na 'bojišnici' arhitekture i kulture.

Povezuje ih i potreba rekonstrukcije prostora koji su im dodijeljeni za rad – bivša tvornica Jedinstvo u Zagrebu, zgrada H bivše tvornice Rikard Benčić u Rijeci te Dom mladih u Splitu – koje treba reorganizirati kako bi odgovorili ciljanim režimima korištenja i projiciranim vidovima događanja. Rekonstrukcija dodijeljenih im prostora dio je pak i nastojanja da se afirmiraju i novi principi djelovanja i nove organizacijske strukture.

Njihovo dugogodišnje direktno sudjelovanje u opisanim dinamičnim kulturnim i društvenim procesima, kao i značajno izlagačko iskustvo, afirmira upravo ovaj tim autora kao kompatibilne i kompetentne predstavnike Hrvatske na ovogodišnjem Bijenalu.