Na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu danas je održana opsežna konferencija za medije na kojoj je predstavljen četverogodišnji umjetničko-istraživački program Q’ART Community Art – Umjetničke prakse u društvenim i prirodnim procesima
Ovaj program dio je Programskog ugovora Sveučilišta, a financiran je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, čime po prvi put jedna domaća umjetnička institucija sustavno otvara pitanje uloge umjetnosti u društvenoj regeneraciji, ekologiji, zdravstvu i javnom prostoru, stoji u priopćenju.
vezane vijesti
Aleksandar Battista Ilić: četiri desetljeća prakse pretočena u novi model rada s javnim prostorom i zajednicom
Projekt je predstavio dekan ALU-a, multidisciplinarni umjetnik Aleksandar Battista Ilić, čija je biografija jedan od najdužih kontinuiteta angažirane umjetničke prakse u Hrvatskoj. Ilić, rođen 1965. u Zagrebu, diplomirao je slikarstvo 1992., a profesionalni put započeo je još krajem 80-ih, kada kroz serije 'praznih prostora' počinje istraživati odnose ljudi u ekosustavu društvene krize. U sljedećim desetljećima inicira niz kolektiva i projekata – od EgoEasta, preko legendarnog desetogodišnjeg performansa Weekend Art: Hallelujah the Hill, do osnivanja udruge Community Art/Umjetnost zajednice i uvođenja modela 'umjetnosti zajednice' u hrvatski kontekst.
Njegov rad prikazivan je u Barceloni, Beču, Berlinu, Lyonu, Kyotu, New Yorku i drugim svjetskim metropolama.
Govoreći o današnjem programu, Ilić je naglasio: 'Simbolička moć umjetnosti je ogromna. U maloj gesti može progovoriti o velikim pitanjima i imati stvarne posljedice.'
Podsjetio je da je akcija Q’ART, koju je s koautoricom Ivanom Nikolić pokrenuo 2016. godine, do danas okupila više od 250 tisuća sudionika, te da je interes za hrvatskim primjerom došao i iz drugih zemalja, koje traže modele aktivacije zajednica putem umjetničkih praksi.
Ivana Nikolić: umjetnost kao dijagnostika i lijek društva
Slikarica Ivana Nikolić, koautorica Q’ART-a i jedna od liderica participativnih umjetničkih programa u Hrvatskoj, predstavila je svoj istraživački modul posvećen boji kao emotivnoj, dijagnostičkoj i komunikacijskoj kategoriji.
Diplomirala je slikarstvo na ALU-u, usavršavala se u Veneciji te završila MBA program. Posljednjih 15 godina vodi brojne inicijative za razvoj kreativnosti, među kojima MRAK – mrežu kreativnosti, Mali muzej čuda, Mjesec kreativnih i kulturnih industrija i Kreativne gradove Hrvatske. Autorica je ARThetip sustava koji spaja boju, arhetipove i psihologiju.
Nikolić je u svom obraćanju istaknula: 'Živimo u epidemiji usamljenosti i zaboravili smo da umjetnost nije ukras na torti razvijenog društva. Ona je vitalni organ. Ona je lijek. I mi smo tu da to dokažemo.'
Predstavila je i ključne komponente Q’ART programa 2026.: međunarodne natječaje, četiri velika javna događanja, tribine o položaju umjetnika u gradu, rad s ranjivim skupinama kroz Q’ART&CARE te studentske programe.
Iva Nerina Sibila: inkluzivni ples kao koreografija brige
Suvremena plesna umjetnica Iva Nerina Sibila, nagrađivana edukatorica, producentica i publicistkinja, predstavila je istraživački segment projekta koji se bavi novim modelima inkluzivnog plesa. Diplomirala je na Northern School of Contemporary Dance u Engleskoj, magistrirala u Osijeku, uredila desetke izdanja stručnog časopisa Kretanja, predavala u vodećim institucijama i razvila inkluzivni kolektiv DIVERT koji spaja plesače s i bez invaliditeta. U svom govoru naglasila je da ples mora biti ravnopravno dostupan svima: 'Inkluzivni ples mijenja paradigmu izvedbenosti. On gradi koreografiju brige, a ne koreografiju spektakla.'
Dr. Iva Kirac: kada umjetnost postaje dio zdravstvene skrbi
Posebnu pažnju izazvalo je izlaganje dr. Ive Kirac, specijalistice kirurške onkologije i abdominalne kirurgije iz KBC Sestre milosrdnice, školovane u Pragu, Padovi, Parizu, New Yorku, Bostonu i Tokiju. Ona je jedna od osnivačica Genetskog onkološkog savjetovališta u Hrvatskoj i autorica 36 znanstvenih radova. Kirac je ujedno i jedna od voditeljica Centra za umjetnost i medicinu, bolničke jedinice koja integrira umjetničke intervencije u tretman onkoloških pacijenata.
Istaknula je: 'Humanizacija prostora nije luksuz, nego uvjet dostojanstvene skrbi. Umjetnost je dio terapije — ne simbolički, nego strukturno.'
Centar je prošle godine proveo više od 700 individualnih i grupnih aktivnosti te planira širenje modela kroz formalne suradnje s kulturnim i obrazovnim institucijama.
Organizatori su pozvali javnost da sudjeluje u predstojećim programima tijekom 2026. godine, potaknuvši riječima Josepha Beuysa: 'Svaki čovjek je umjetnik" — i dodali: 'Mi kroz Q'ART testiramo koliko smo kao društvo spremni tu misao shvatiti ozbiljno.'
Projekt Q'ART Community art – Umjetničke prakse u društvenim i prirodnim procesima se provodi u sklopu poziva za financiranje institucionalnih istraživačkih projekata. Provoditelj projekta je Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu.
