Kako je tom prigodom istaknuto, Europski institut za književno prevođenje bit će utemeljen u Puli jer je taj grad smješten na izvrsnoj lokaciji za pokretanje takvoga instituta, koji će poseban naglasak staviti na hrvatsku i talijansku literaturu, kulturu te slijedom toga i prevođenje.

'To je prvenstveno ideja Magde Olivetti iz škole za prevođenje iz Torina, a želja nam je, kada institut počne raditi, prevoditi najmanje jednu knjigu godišnje s talijanskog na hrvatski i s hrvatskog na talijanski', naglasila je moderatorica okruglog stola Ljiljana Avirović dodavši kako bi se centar potom proširio i na druge jezike i kulture.

Magda Olivetti naglasila je da treba pronaći izvrsne profesore koji će poučavati umijeću prevođenja, ali i postaviti stroge kriterije za upis na studije prevođenja, dok je Iva Grgić napomenula kako "književno prevođenje mora poraditi na bilježenju svoje tradicije, jer je povijest prevođenja u pojedinim kulturama iznimno važna".

Književnik i kritičar Claudio Magris, jedan od najvećih stručnjaka za povijest i kulturu središnje Europe, govorio je o prijevodu s gledišta autora, dok se urednik nakladničke kuće Fraktura Seid Serdarević osvrnuo na lanac autor-prevoditelj-čitatelj, gdje je prevoditelj vrlo važna karika.

O važnosti prevođenja hrvatskih autora na talijanski i obratno govorio je Silvio Forza, čelnik 'Edita', istaknuvši da je prevođenje 'nužnost ne samo s komercijalnog gledišta'.

'Nije važno što se prevodi, već kako se to čini', zaključio je Forza.

Prije okruglog stola u Gradskoj knjižnici Pula otvorena je izložba Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) 'Od izvornika do prijevoda' koja ostaje otvorena do kraja godine. Riječ je o 6. godišnjoj izložbi prijevoda članova DHKP-a koja je, nakon otvorenja u Zagrebu krajem svibnja, gostovala u Karlovcu, Sisku i Vukovaru.