bogat program u laubi

Projekcijom kultnog 'Amarcorda' Motovun Film Festival slavi 100. obljetnicu Fellinijevog rođenja

  • Autor: M.J./Hina
  • Zadnja izmjena 30.12.2019 15:03
  • Objavljeno 30.12.2019 u 15:03
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: T.C.D / Visual movies / Profimedia

Posebnim programom u zagrebačkoj Laubi, u čijem je središtu projekcija filma 'Amarcord' Motovun Film Festival (MFF) će 18. siječnja proslaviti stotu godišnjicu rođenja talijanskog redatelja Federica Fellinija.

Odavno već kultni film 'Amarcord' iz 1973. godine, redateljevo najpoznatije djelo, prati razuzdanu skupinu likova koji tijekom fašističke vladavine žive u Riminiju, Fellinijevom rodnom mjestu. Film je osvojio Oscara za najbolji film na stranom jeziku, te ušao u filmsku povijest kao jedno od najvažnijih, najemotivnijih i najduhovitijih djela europske kinematografije.

Program u Laubi otvara kviz s Moranom Zibar, na kojemu će sudionici imati priliku provjeriti svoje znanje o talijanskim neorealilstima i proslavljenom redatelju, a nastavlja se izložbom 'Fellini i hrana'.

'U Fellinijevim filmovima, a donekle i u njegovim grafikama, okus se pojavljuje kao iznimno važan osjet koji usko graniči s erosom. U Laubi ćemo ugostiti izložbu u tri cjeline, Crteži na papiru, Crteži na ubrusima od tkanine i Crteži iz knjige snova te video dokumentarca Fellini i hrana', najavljeno je na Facebook stranici MFF-a.

Pod nazivom Soundtrack Ensemble održat će se koncert sastava koji će izvoditi najpoznatije glazbene teme iz Fellinijevih filmova, a u kojemu su Davorka Horvat (glas i harmonika), Christian Peter (glas, harana i pila), Berislav Antica (klavir i sopran saksofon), te Damir Horvat (alt i bariton saksofon i glas).

Nakon projekcije 'Amarcorda' održat će se zabava s talijanskim vinima uz glazbu, kao prvo motovunsko druženje u 2020. i uvod u, kažu s tog festivala, još jedan program koji već naveliko pripremaju.

Federico Fellini (20. siječnja 1920, Rimini - 31. listopada 1993, Rim) rodio se u obitelji srednje klase, a školovao u katoličkom internatu. Najprije u Firenzi studira pravo, no ubrzo se okreće crtanju karikatura, stripova i novinarstvu.

Krajem Drugog svjetskog rata za Roberta Rossellinija radi kao koscenarist i asistent. Debitira korežijom filma 'Svjetlosti varijetea' 1950. godine, u vrijeme pojave novog trenda - neorealizma duše čiji postaje jedan od istaknutijih predstavnika.

Izvor: Društvene mreže

Prvi samostalno režirani film je komedija 'Bijeli šeik (1952), a slijede 'Dangube' (1953) nagrađen Srebrnim lavom u Veneciji (istu nagradu dobio je iduće godine za film 'Ulica' (1954).

Dobitnik je Oscara za životno djelo, ali tu je prestižnu američku filmsku nagradu osvojio i svaki put kad je bio nominiran u kategoriji najboljeg stranog filma - za 'Ulicu', 'Cabirijine noći' (1957), 'Osam i pol' (1963) i 'Amarcord' (1973).

Pamte se i njegovi filmovi 'Slatki život' (1960) koji je osvojio Zlatnu palmu u Cannesu, 'Giulietta i duhovi' (1965), 'Satyricon' (1969), 'Rim' (1972), 'Grad žena' (1980), 'Plovi brod' (1983).

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!