u dubrovniku

Ciklus fotografija Mare Bratoš naslovljen 'Iza Grada'

  • Autor: D.A.M.
  • Zadnja izmjena 13.08.2020 15:37
  • Objavljeno 13.08.2020 u 12:27
tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: Promo

U Galeriji Otok - Art radionca Lazareti u Dubrovniku, 25. kolovoza u 20:30 sati otvara se izložba fotografija Mare Bratoš 'Iza Grada'. Izložba ostaje otvorena do 04. rujna, a može se pogledati svakog radnog dana od 17 do 21 sat.

'Ciklus fotografija Mare Bratoš naslovljen 'Iza Grada', nastao je prošlog ljeta u kamenolomu Dubac, nedaleko od Dubrovnika. Riječ je o jednom od rjeđih Marinih tematskih ekskursa, odnosno o motivima koji odstupaju od onih po kojima identificiramo ovu autoricu – od prizora lica i tijela, bilo nje same ili drugih osoba, prijatelja, znanaca...

U slučaju ovog novog ciklusa Mara je imala potrebu makar za trenutnim odmakom od ljudskog lika, odnosno od vlastitog portreta i akta koji interpretira sa sve više bespoštednog naturalizma. No jednako kao i u spomenutoj seriji 'Lučkih gradova' ona želi zadržati vezu s osobnim iskustvom i matičnim ambijentom. Želi s tijela prijeći na prisan krajobraz no istodobno i izbjeći opća mjesta veduta rodnog grada, tipične, odavna 'potrošene' vizure, zaobići njezina naročito teška izdanja hipertrofirane ljetne turističke opsjednutosti.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: Promo

Tako se odlučila za mjesto izvan odnosno 'iza' Grada, konkretno za oko pet kilometara udaljen kamenolom u Dupcu. No i taj izbor uvjetovan je potrebom za evokacijom ranijih iskustava. Naime, u kamenolom je odlazila kao mlada djevojka, da bi gledala tamo postavljene predstave Dubrovačkih ljetnih igara. Nadalje, meta-odnos s njezinim Gradom je i u simboličkoj vezi kamena kao materijala od kojeg je ovaj sagrađen, bez obzira na to što izvor te građe nije bio baš taj, tek stoljeće star kamenolom.

Konačno, razlog njezine odluke da snima ambijent kamenoloma u njegovom je otklonu od pejzaža u kojem se našao, u 'pomaknutoj fotogeničnosti', odnosno plastičnoj zanimljivosti koja omogućuje refleksiju i analizu masa i tekstura, finih tonskih i kolorističkih gradacija sivila, okera, nijansi smeđega, zelenih mrlja škrtog brdskog raslinja te, ispod i iznad, širine nebeskog i morskog plavila.

Jer taj krajobraz u kojemu se susreću stvarna (preostala) kamena brda i brda samljevenog kamena djeluje pomalo distopijski, štoviše - ekstraterestrijalno, poput prizora s neke druge planete', riječi su Antun Maračiča.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!