muzej za umjetnost i obrt

Predstavljena monografija Gérarda Xuriguere 'Dalibor Stošić'

  • Autor: M.J./Hina
  • Zadnja izmjena 10.12.2019 22:26
  • Objavljeno 10.12.2019 u 22:26
Dalibor Stošić

Dalibor Stošić

Izvor: Pixsell / Autor: Slavko Midzor/PIXSELL

Knjiga Gérarda Xuriguere 'Dalibor Stošić', objavljena u izdanju francuskoga izdavača FVW Edition, predstavljena u utorak navečer u Muzeju za umjetnost i obrt, afirmira kipara Dalibora Stošića u univerzalnim razmjerima, istaknuo je na predstavljanju te monografije akademik Tonko Maroević.

Knjiga poznatoga francuskog kritičara i povjesničara umjetnosti Gérarda Xuriguere nedavno je objavljena na francuskome jeziku, a njezino prvo predstavljanje priređeno je u Zagrebu gdje Dalibor Stošić živi i radi, te predaje na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Stošićeva djela vraćaju kiparstvu, ne odustajući od stanovitih izazova i napasti modernijih suvremenijih tokova, onu osnovnu 'volju' za volumenom, osjećajem tvarnosti, sugestijom nečega što treba trajati i s trajnim se uspoređivati, istaknuo je akademik Maroević. Dodao je kako vraćaju i 'volju' za odmjeravanjem s ambijentom, za svojevrsnim dijalogom s prošlošću, tradicijom i s osjećajem prolaznosti vremena koja je i doslovan motiv jedne od Stošićevih karakterističnih skulptura.

Kipar se, s jedne strane služi klasičnim materijalima, iako zna od njih i odustati i poigrati se s motivima. Ali, smatra Maroević, Stošić je upravo s klasičnim dijelom svoga opusa doista zadovoljio zahtjeve suvremenosti, koja podrazumijeva recikliranje, vraća u optjecaj potrošene materijale, ali i nepotrošena značenja i poigrava se sa simbolima.

Maroević smatra kako je i autor monografije krenuo baš od toga da Stošić traži svoj put između različitih tendencija i tradicija, te da je upravo ta dvojnost Stošićevih klasičnih materijala - drveta i željeza - ono što potiče na dinamizam.

Uz napomenu kako je možda prenaglasio kipareva klasična djela, Maroević je rekao da postoji i Stošićev ciklus reljefo-skulptura iza stakla antropomorfnih i biomorfnih asocijacija. Istaknuo je kako autor monografije ne zaboravlja ni komponentu prostora i vremena iz kojega Stošić izlazi, pa tako predstavlja i neke skulpture koje su nastale za vrijeme Domovinskog rata.

Maroević je podsjetio kako je na Stošićevoj povezanosti s prostorom inzistirao i povjesničar umjetnosti Radovan Ivančević koji je zapravo u hrvatsku kulturu i povijest umjetnosti vratio Stošićev opus iz njegova ekskluzivno francuskoga konteksta. Istaknuo je kako je Ivančević osjećao da je Stošićeva skulptura na neki način anakrona ili dijakrona i povezuje različite epohe i vremena. Monografija govori i koliko je Stošićevo djelo izvan dominantnih tokova, zaključio je Maroević.

Kako zbog zdravstvenih razloga autor monografije nije mogao biti na predstavljanju, Stošić ga je kratko predstavio istaknuvši da je Xuriguera autor mnogih publikacija, kurator više stotina izložaba u Francuskoj, diljem Europe, u Aziji i SAD-u. Njegovi često polemični stavovi, kao i njegov prinos pozicioniranju skulpture čine ga glavnim akterom svjetske umjetničke scene, rekao je Stošić. Dodao je kako je Xuriguerina specijalnost monumentalna skulptura, te da je, po svojoj autentičnoj koncepciji, napravio više od 30 parkova -perivoja skulptura diljem svijeta u kojima je postavio djela desetak eminentnih kipara, a jedini uvjet je bio da skulpture moraju biti monumentalne.

S tim uvezi, Stošić je 'povukao dijagonalu' sa spomenikom žrtvama Holokausta u Zagrebu, kojoj je jedan od autora. Rekao je da je Xuriguera inzistirao da i taj spomenik bude u monografiji, te podsjetio da mu je u jednom razgovoru rekao da ga u Zagrebu kritizirao da je taj spomenik prevelik, a Xuriguera mu je kratko odgovorio - 'Kada je zločin velik, onda je i spomenik velik'.

Kada je pak riječ o "dvojnosti" koja se često veže uz njegovo djelo, Stošić je objasnio kako je ona logična posljedica njegova života jer je od djetinjstva bio u raskoraku između Hrvatske i Francuske, odnosno Splita i Pariza u kojemu je, kao emigrantsko dijete, završio s pet-šest godina.

Istaknuo je kako je autor monografije tu osobnu 'dvojnost' povezao s njegovim kiparstvom, najavio da će monografija biti distribuirana u više od 80 stručnih knjižara u Francuskoj, te da će pariška promocija biti na proljeće iduće godine, a splitska na jesen.

Dalibor Stošić rođen je 1958. u Splitu, u Pariz je otišao 1963. gdje je pohađao licej Colbert. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1983. a 1987. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Kao asistent Dušana Džamonje radio je 1988., na Umjetničkoj akademiji u Splitu zaposlio se 2000., a 2003. prešao je u Zagreb na ALU gdje radi u svojstvu izvanrednoga profesora.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!