Od najstarijih vremena ribarstvo je bilo temelj hvarskog života. Obilje male plave ribe, osobito srdele, bili su uz grožđe i masline temelj hvarskog gospodarstva i društveno-kulturnog razvoja. Ekonomski, kulturno i simbolički, najvažnije mjesto nesumnjivo pripada srdeli (Sardina pilchardus) čija je drevna tradicija usoljavanja preživjela do današnjih dana, navodi se u najavi izložbe.

Riba se solila u barilima koji su se skladištili u barakama, gospodarskim objektima koji su nekoć postojali u svim hvarskim obalnim naseljima. Razvojem tehnologije i inozemnim ulaganjima, otok Hvar u drugoj polovici 19. stoljeća svjedoči prvim fabrikama, industrijskim postrojenjima za preradu ribe. Tradiciju soljenja ribe Hvarani su od sredine 19. stoljeća proširili diljem Mediterana, sve do južnih obala Afrike i Novoga svijeta gdje su pokretali ribarsko-prerađivačke centre i razvijali trgovinu. Pojavom masovnog turizma 1960-ih godina ribarstvo i prerada ribe gube na svojoj ekonomskoj i društvenoj važnosti. Ribarstvena politika Europske unije i sve veća briga za održivim korištenjem maritimnih resursa postavljaju nove izazove. Nakon stoljeća slavne prošlosti slane srdele, danas na otoku Hvaru ne postoji niti jedna plivarica za izlov srdela kao niti jedan riboprerađivački obrt.

Svečano otvorenje izložbe održat će se uz nastup članica zbora Stella Maris Hvar s repertoarom pjesama iz nekadašnjih fabrika. Na otvaranju izložbe bit će premijerno predstavljene uvodne strip table albuma u nastajanju Balada o slanoj ribi autora Alema Ćurina. Autorica koncepcije izložbe je kustosica Muzeja Staroga Grada Veronika Gamulin dok je autor postava izložbe splitski umjetnik Viktor Popović, s kojim Muzej Staroga Grada surađuje dugi niz godina.

Teaser izložbe pogledajte ovdje.